Sveti Vincent i Grenadini

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sveti Vincent i Grenadini
Saint Vincent and the Grenadines
Zastava Svetog Vincenta i Grenadina
Geslo"Pax et justitia"  (latinski)
"Mir i pravda"
Himna: "St Vincent Land So Beautiful"
Lokacija Svetog Vincenta i Grenadina
Glavni gradKingstown
13°10′0″N61°14′0″W
Najveći gradglavni_grad
Službeni jeziciengleski
regionalni jeziciBhojpuri,Vincention Patios,portugalski
Demonim(i)Vincentinci
Government
• Monarh
Charles III
Susan Dougan
• Premijer
Ralph Gonsalves
Nezavisnost
27. oktobar 1979.
Površina
• Ukupno
389 km2 (201..)
Stanovništvo
• Procjena za 2008
120.000 (182..)
• Gustoća
307 /km2 (39..)
BDP (PPP)procjena za 2008 
• Ukupno
1,086 mrld. $[1]
• Per capita
10.150 $[1]
BDP (nominalni)procjena za 2008 
• Ukupno
601 mil. $[1]
• Per capita
5.615 $[1]
HDI (2007) 0,761
Greška: Pogrešan unos (93..)
ValutaIstočnokaripski dolar (XCD)
Vremenska zonaUTC-4
Pozivni broj+1-784
Veb-domena.vc

Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprečavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.

Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840ih i Indijce 1860ih.

Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.

Ekonomija

[uredi | uredi kod]

Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Saint Vincent and the Grenadines”. International Monetary Fund. Pristupljeno 22. 04. 2009.