Prijeđi na sadržaj

Tkivo

Izvor: Wikipedija
Dio plućnog tkiva obojen hematoksilinom i eozinom. Takva slika se vidi kod emfizema pluća.

Tkiva predstavljaju komplekse morfološki i fiziološki istovrsnih stanica zajedničkog porijekla i određene i vrlo često specifične funkcije. Pored stanica, u sastav tkiva ulazi i međustanična tvar u većim ili manjim količinama, a stvaraju je same stanice. Izučavanjem tkiva bavi se posebna biološka znanstvena disciplina – histologija.

Pojedini dijelovi stanice jednostaničnih organizama mogu biti specijalizirani za obavljanje određenih funkcija (organele).Zbog toga jednostanični organizmi mogu obavljati sve osnovne životne funkcije kao i višestanični, tj. da funkcioniraju kao jedinstveni organizmi.

Tijelo višestaničnih organizama je sastavljeno od velikog broja stanica, gdje su neke stanice specijalizirane i diferencirane u pogledu građe i funkcije u okviru posebnih tkiva.To je omogućilo bolje izvršavanje pojedinih radnji, a također je povećana povezanost između raznih dijelova istog organizma, što znači bolje funkcioniranje organizma kao cjeline. Zbog svega ovoga, čitava je evolucija išla putem sve veće specijalizacije pojedinih dijelova tijela, a to je utjecalo na nastanak sve savršenijih organizama.

U usporedbi s biljnim tkivima, tkiva višestaničnih životinja su znatno raznovrsnija i složenije građe. Znamo da kod biljaka ne postoje živčana i mišićna tkiva i da se mnoga životinjska tkiva od biljnih razlikuju po strukturi i funkciji, pa zbog toga postoje razlike i u njihovom načinu ishrane i života uopće.

Životinjska tkiva

[uredi | uredi kôd]

Biljna tkiva

[uredi | uredi kôd]
Tkivo ginka.
  • Trajna tkiva
    • Osnovno tkivo – asimilacijski i spužvasti parenhim
    • Pokrovno tkivo – epiderma i rizoderma
    • Provodno tkivo – ksilem i floem
    • Potporno tkivo – kolenhim i skelerenhim
    • Žljezdano tkivo – hidatode, nektarije, probavne žlijezde i ekskreti