Prijeđi na sadržaj

Madrid

Koordinate: 40°23′N 3°43′W / 40.383°N 3.717°W / 40.383; -3.717
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Madrid. Za druga značenja pogledajte Madrid (razdvojba).
Madrid

Madrid
Geslo: De Madrid al Cielo (španj. "Iz Madrida u nebo")
Država Španjolska
Autonomna zajednica Zajednica Madrida
Osnivanje9. stoljeće.

Vlast
 • GradonačelnikManuela Carmena (Ahora Madrid)

Površina
 • Ukupna607 km²
Visina667 m
Koordinate40°23′N 3°43′W / 40.383°N 3.717°W / 40.383; -3.717

Stanovništvo (2005.)
 • Entitet3.228.359
(5.198 stanovnika/km²)
 • Metropolitansko područje5.561.748

Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj280xx
Pozivni broj+34 91
Stranicamunimadrid.es
Zemljovid

Položaj Madrida u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika)

Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005. godine, dok istoimena regija ima 5.561.748 stanovnika.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Madrid je smješten u središtu Španjolske, na koordinatama 40°23'N, 3°43'W, na 667 m nadmorske visine.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Osnivanje

[uredi | uredi kôd]

Prvo naselje na području današnjeg Madrida osniva arapski emir Muhamed I., u drugoj polovici 9. stoljeća (između 860. i 880. godine), podižući gradinu vojnog te vjerskog karaktera, tzv. ribat, na lijevoj obali rijeke Manzanares, na mjestu gdje se danas nalazi kraljevska palača. Uskoro postaje poznata pod imenom Mayrit ( Magerit - u kasteljiziranoj formi). Dakle, Madrid se rodio kao ribat, tj. zajednica vojnog, ali i vjerskog karaktera, gdje su se muslimanski borci pripremali za džihad, sveti rat.

Rekonkvista

[uredi | uredi kôd]

Alfons VI. Hrabri (Alfonso VI), kralj Kastilje i Leóna, godine 1079. sa sjevera pokreće ofenzivu, kojoj je cilj zauzimanje Toleda, gdje mu se na putu nalazio Mayrit. Godine 1083. Madrid konačno pada u ruke kršćana i biva naseljen pukom sa sjevera poluotoka.

Madrid Habsburgovaca i Burbona

[uredi | uredi kôd]

Veći značaj Madrida počeo je u srednjem vijeku, 1561 g., kada ga je kralj Filip II. (Felipe II.) proglasio prijestolnicom Kraljevine Kastilje i Leona, te iz Toleda, dotadašnje prijestolnice, u njega seli svoj dvor. Jedino se u intervalu između 1601. g. i 1606. godne sjedište Španjolske seli u Valladolid.

U vrijeme tzv. modernog doba od XVI. do XVII. st. Madrid se konsolidira kao prijestolnica nove države, Španjolske. Iza smrti Karla II. (Carlos II), posljednjeg kralja iz habsburške dinastije na španjolskom dvoru, dolaze na vlast francuski Burbonci (los Borbones ) u veljači 1701. godine.

Prvi vladar iz dinastije Burbonaca je Filip V. (Felipe V), unuk Luja XIV.

Za vrijema vladanja Karla III. (Carlos III) napravljeno je puno na pretvorbi Madrida u svjetsku prijestolnicu, uvodeći javnu rasvjetu, urbanizirajući ga s prostranim trgovima s vodoskocima te raskošnim palačama okolo njih.

Građanski rat

[uredi | uredi kôd]

Španjolski građanski rat počinje u noći 17. lipnja 1936. kada i do Madrida stižu prve vijesti o pobuni vojske kojoj je na čelu general Francisco Franco, inicirane u španjolskom protektoratu u Maroku. Pobunjenicima je cilj bio ući u grad i srušiti vladu Španjolske "druge" republike. Madrid se pretvorio u tadašnju svjetsku scenu na kojoj se odigravala bitka između fašizma i slobode. I na jednu i na drugu stranu stizala je pomoć u materijalu i ljudstvu iz cijelog svijeta. 28. ožujka 1939. godine trupe generala Franca zauzele su grad dok za to vrijeme tisuće Madriđana bježe prema lukama i preko njih odlaze u druge zemlje, spašavajući tako goli život.

Novi Madrid

[uredi | uredi kôd]

U poratno vrijeme grad se obnavlja od teških razaranja. Nakon mračnih 50-ih godina XX. stoljeća, dolazi vrijeme nepovratnog napretka u razmišljanju, modernizaciji industrije i prometnog povezivanja zemlje u kojoj najbitnije mjesto zauzima, dakako, Madrid. Doživljava demografsku eksploziju. Stotine tisuća ljudi se seli iz sela u grad.

Nakon Francove smrti 1975. godine i dolaska na vlast kralja Ivana Karla I. (Juan Carlos I.), dolazi do uspostave demokratskog poretka. Ustavom iz 1978. godine Madrid je potvrđen glavnim gradom Španjolske.

Godine 1979., po prvi put demokratskim putem, dolazi na funkciju gradonačelnika, socijalist, Enrique Tierno Galván.

Administracija i politika

[uredi | uredi kôd]

Gradom upravlja gradsko poglavarstvo (španj. Ayuntamiento) čiji se predstavnici biraju svake četiri godine općim pravom glasa svih građana starijih od osamnaest godina.

Gradskom poglavarstvu je na čelu gradonačelnik.

Nakon lokalnih izbora u svibnju 2007 godine ponovno je izabran na to, među Madriđanima izuzetno poštovano, mjesto Alberto Ruiz-Gallardón, kojeg neki več vide kao nasljednika Mariana Rajoya (Rajoy - hrv. Rahoj) predsjednika najjače španjolske oporbene stranke Partido Popular (hrv. Narodna stranka).

Ekonomija

[uredi | uredi kôd]

Madrid je poznat kao "lokomotiva" Španjolske. Jedan je od najvećih europskih ekonomskih centara i najveći u Španjolskoj.

Promet

[uredi | uredi kôd]
Moderni vlak podzemne željeznice serije 8000

Madridski je javni prijevoz jedan od najučinkovitijih na svijetu. Sastoji se od mreže metroa, prigradskih željeznica (španj. Cercanias) i gradskih autobusa.

Glavna madridška zračna luka je Zračna luka Madrid-Barajas, smještena 12 km sjeveroistočno od centra grada. Madrid ima i manju zračnu luku, Zračna luka Madrid-Cuatro Vientos, koja služi za vojno-civilne svrhe.

Demografija

[uredi | uredi kôd]
Godina Grad Regija Postotak
1897 542.739 730.807 74,27
1900 575.675 773.011 74,47
1910 614.322 831.254 73,90
1920 823.711 1.048.908 78,53
1930 1.041.767 1.290.445 80,73
1940 1.322.835 1.574.134 84.04
1950 1.553.338 1.823.418 85,19
1960 2.177.123 2.510.217 86,73
1965 2.793.510 3.278.068 85,22
1970 3.120.941 3.761.348 82,97
1975 3.228.057 4.319.904 74,73
1981 3.158.818 4.686.895 67,40
1986 3.058.812 4.780.572 63,98
1991 3.010.492 4.647.555 64,78
1996 2.866.850 5.022.289 57,08
2001 2.938.723 5.423.384 54,19
2004 3.099.834 5.804.829 53,40
2005 3.155.359 5.964.143 52,90

Kultura i sport

[uredi | uredi kôd]

Kultura

[uredi | uredi kôd]
  • Kazališta
  • Galerije

Muzeji

[uredi | uredi kôd]
Muzej Prado

U Madridu se nalazi mnoštvo muzeja među kojima najznačajnije mjesto zauzima muzej Prado koji čuva jednu od najvećih pinakoteka na svijetu.

Sport

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Fakulteti

[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Glavni gradski trg "Plaza Mayor"
  • Muzej Prado
  • La puerta del Sol
  • La Plaza de Oriente
  • La Plaza Mayor
  • La Plaza de España
  • La Plaza de Colón
  • El Paseo del Prado
  • La Plaza de Santa Ana
  • Wanda Metropolitano
  • Santiago Bernabeu

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]
Asunción, Paragvaj Berlin, Njemačka
Bogotá, Kolumbija Budimpešta, Mađarska
Buenos Aires, Argentina Bruxelles, Belgija
Bordeaux, Francuska Caracas, Venezuela
Guatemala, Guatemala Havana, Kuba
La Paz, Bolivija Lima, Peru
Lisabon, Portugal Managua, Nikaragva
Manila, Filipini Mexico City, Meksiko
Montevideo, Urugvaj Moskva, Rusija
Nouakchott, Mauretanija New York, SAD
Panama, Panama Pariz, Francuska
Peking, Kina Prag, Češka
Quito, Ekvador Rabat, Maroko
Rio de Janeiro, Brazil Rim, Italija
San José, Kostarika San Juan, Portoriko
San Salvador, Salvador Santiago de Chile, Čile
Santo Domingo, Dominikanska R. Sarajevo, BIH
Tegucigalpa, Honduras Varšava, Poljska

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Madrid