Prijeđi na sadržaj

Jaroslavlj

Koordinate: 57°37′N 39°51′E / 57.617°N 39.850°E / 57.617; 39.850
Izvor: Wikipedija
Jaroslavlj
Ярославль

Povijesno središte Jaroslavlja uz Volgu
Država Rusija
OblastZastava Jaroslavljske oblasti Jaroslavljska oblast
Osnivanje1010.
Prvi spomen1071.

Vlast
 • VrstaDuma grada Jaroslavlja
 • GradonačelnikVladimir Volkov (vd.)

Površina
 • Ukupna205,80 km²
Visina149 m
Koordinate57°37′N 39°51′E / 57.617°N 39.850°E / 57.617; 39.850

Stanovništvo (2018.)
 • Entitet608.722[1]
(2957,83 stanovnika/km²)

Vremenska zonaMoskovsko vrijeme (UTC+3)
 • Ljeto (DST)Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4)
Poštanski broj150000—150066
Pozivni broj+7 4852
Počasti Orden Oktobarske revolucije
Stranicacity-yar.ru
Zemljovid

Položaj Jaroslavljske oblasti u Rusiji

Jaroslavlj (ruski: Ярославль) je grad u Ruskoj Federaciji i upravno središte Jaroslavljske oblasti. Smješten je 250 km sjeveroistočno od Moskve na ušću rijeke Kotoroslj u Volgu. Stari dio grada je 2005. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svog radijalnog neoklasicističkog urbanističkog plana i iznimne arhitekture iz 16. stoljeća.

Pogled na Jaroslavlj s Kremlja
Pogled na Jaroslavlj s Kremlja

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Bitka Rusa protiv Mongola i Tatara na Tugovoj gori iznad Jaroslavlja, ikona iz 17. st.

Za grad Jaroslavlj vjeruje se da je osnovan 1010. godine kao mala drvena utvrda Kneževine Velikog Rostova na sjecištu glavnih kopnenih i vodenih putova. Prvi put je spomenut 1071. god.

Plan Jaroslavlja iz 1779. godine

Glavni je grad nezavisne kneževine od 1218., a uklopljen je u Moskovsku kneževinu od 1463. godine. Nakon nekoliko požara, grad je u 16. stoljeću obnovljen u kamenu. U 17. stoljeću bio je drugi najveći ruski grad te za vrijeme poljske okupacije Moskve 1612. zapravo i glavni grad te kneževine. Današnji oblik grad je dobio velikom urbanom reformom Katarine II. Velike 1763. godine. Neke od postojećih ulica i građevina su dobile svoj današnji izgled od 1770-ih do 1830-ih.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Povijesno središte Jaroslavlja
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Rusija
Godina uvrštenja2005. (29. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1170
Koordinate57°37′00″N 39°51′00″E / 57.6167°N 39.85°E / 57.6167; 39.85 (WD)

Jaroslavljsko povijesno središte (Slobodi) ima izvanredan primjer neoklasicističkog urbanističkog radijalnog plana, nastalog za vrijeme vladavine carice Katarine Velike (1763. – 1830.), koji svjedoči o razmjeni kulturnih i arhitektonskih utjecaja Rusije sa zapadnom Europom. Središte grada čini nepravilni polukrug s radijalnim ulicama koje se šire iz središta u kojemu je Crkva sv. Ilije Proroka iz 17. stoljeća. Većina stambenih i javnih zgrada duž širokih ulica i urbanih trgova imaju dva do tri kata, a između njih smješten je veliki broj crkava s lukovičastim kupolama i manastirskih kompleksa koje imaju značajne freske iz 16. i 17. stoljeća.

U manastiru Spaso-Preobraženski ("Spasiteljeva Preobraženja") nalazi se najstarija crkva u gradu, Katedrala sv. Spaistelja (Spaski), izgrađena od 1506. – 16. godine na mjestu starije crkve iz 1216. – 24., izgrađene preko poganskog hrama iz 12. stoljeća. U 16. stoljeću, mansastir je dobio kamene zidine, a 1787. godine manastir je zatvoren i pretvoren u rezidenciju jaroslavljskih i rostovskih mitropolita. Tada su dodane mnoge građevine, a monaške ćelije preuređene.

Ostale crkve su iz 17. stoljeća i pripadaju tzv. Jaroslavljskoj vrsti (izgrađene od crvene opeke, s ukrasima od svijetlog vapnenca). Crkve Sv. Nikole Nadeina i Ilije Proroka imaju jedne od najimpresivnijih fresaka u tzv. "Zlatnom ruskom prstenu".

Na obalama Volge nalaze se brojne značajne neoklasicističke građevine poput Mitropolitske rezidencije (1680.), Crkve sv. Ilije i Tičena, Volgin toranj (1685.), Volški portal, Guvernerska kuća, Kompleks Porođenja (17. st.) i dr. Jaroslavlj se hvali i najstarijim kazalištem u Rusiji - Volkovljevim kazalištem iz 1750. godine. Ispred njega, na Volkovljevom trgu, nalazi se Demidovljev stup i obrambeni Toranj sv. Blaža.

Pored brojnih ruskih pravoslavnih crakva, tu su i jedna ruska starovjernička i jedna luteranska crkva, džamija i sinagoga.

Prosvjeta

[uredi | uredi kôd]
Zgrade Državnog sveučilišta

Brojne su ustanove za visoku naobrazbu:

  • Demidovljevo sveučilište
  • Politehničko sveučilište
  • Ušinskovljevo pedagoško sveučilište
  • Medicinska akademija
  • Međunarodno sveučilište za biznis i nove tehnologije (MUBINT),

i drugi.

U vojne ustanove spadaju Visoke vojna financijska škola i Visoka protuzrakoplovna škola.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Glavni kolodvor iz 1870.

Danas je Jaroslavlj važno industrijsko središte (petrokemijske tvornice, tvornice za proizvodnju guma, dizel-motora i brojne druge).

Promet

[uredi | uredi kôd]

Grad posjeduje razvijenu mrežu javnog prijevoza, koja uključuje autobuse, trolejbuse i tramvaje.Postoje željeznički most preko rijeke Volge i jedan cestovni most; drugi most preko Volge je u izgradnji. Dvije su glavne putničke željezničke postaje: Jaroslavlj-Glavnij i Jaroslavlj-Moskovskij. Električni vlakovi vode do Danilova, Rostova, Aleksandrova, Nerehte i Kostrome. Dizelski vlakovi vode u Ribinsk i Ivanovo. Također, brojne linije putničkih vlakova vode kroz Jaroslavlj.

Gradovi pobratimi

[uredi | uredi kôd]

Jaroslavlj je pobratim sa sljedećim gradovima:

Šport

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jaroslavlj

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]