Idi na sadržaj

Olimpijske igre 2004.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Olimpijske igre 2004.
Grad domaćinAtina, Grčka
Br. država201
Br. sportista10.625
Br. takmičenja301 u 28 sportova (40 disciplina)
Otvaranje igara13. august 2004.
Zatvaranje igara29. august 2004.
Ljetne
Zimske
Paraolimpijske igre 2004.

Ljetne olimpijske igre 2004. (grčki: Θερινοί Ολυμπιακοί Αγώνες 2004, trans. Therinoí Olympiakoí Agónes 2004),[a] zvanično Igre XXVIII Olimpijade (grčki: Αγώνες της 28ης Ολυμπιάδας, trans. Agónes tis 28is Olympiádas) i također poznate kao Atina 2004. (Αθήνα 2004), bile su međunarodna multisportska manifestacija koja se održavala od 13. do 29 augusta 2004. u Atini, Grčka. Na Igrama se takmičilo 10.625 sportista,[1][2] oko 600 više od očekivanog, u pratnji 5.501 zvaničnika tima iz 201 zemlje,[1] sa 301 medaljom u 28 različitih sportova.[1] Igre 2004. obilježile su prvi put od Ljetnih olimpijskih igara 1996. da su prisustvovale sve zemlje sa nacionalnim olimpijskim komitetom, a također su bile i prvi put da je Atina bila domaćin Igara od njihove prve moderne inkarnacije 1896., kao i povratka Olimpijskih igara svom rodnom mjestu. Atina je postala jedan od samo četiri grada u to vrijeme koji je u dva navrata bio domaćin Ljetnih olimpijskih igara (zajedno sa Parizom, Londonom i Los Angelesom). Na ovim Igrama predstavljen je novi avers medalje, koji je zamijenio dizajn Giuseppea Cassiolija koji se koristio od 1928. godine. Novi dizajn sadrži stadion Panathenaic u Atini[3] ispravljajući dugogodišnju grešku korištenja prikaza rimskog Koloseuma, a ne grčkog prostora.[4] Igre 2004. bile su prve od dvije uzastopne Olimpijske igre koje su održane u Južnoj Evropi od Ljetnih olimpijskih igara 1992. u Barseloni, Španija, a nakon njih su uslijedile Zimske olimpijske igre 2006. u Torinu, Italija.

Ceremonija paljenja plamena upriličena je kao paganska priredba, sa rasplesanim svećenicama.
Olimpijski plamen je prvi put obišao svijet .
Olimpijski plamen na ceremoniji otvaranja

Ceremoniju otvaranja, iz svečanih loža Olimpijskog stadiona, osim domaćina, grčkog predsjednika Kostisa Stephanopoulosa i premijera Kostasa Karamanlisa, predsjednice Organizacijskog odbora "Atina 2004", Gianne Angelopoulos-Daskalaki i grčkih dužnosnika, pratio je veliki broj stranih državnika, među kojima je bio Tony Blair, Ion Iliescu, Recep Tayyip Erdogan, Tasos Papadopulos, George Bush, španski kralj Huan Carlos, princ Charles, kao i predsednici MOO-a - sadašnji Jacques Rogue i bivši Huan Antonio Samaran. Spektakularnu ceremoniju otvaranja Igara mnogi će pamtiti po scenskim efektima i scenografskim rešenjima, ali, prije svega, po snažnoj poruci da je ovo pravo mjesto rođenja Olimpijskih igara, da su upravo ovdje ponikli svi olimpijski ideali i da je sportsko takmičenje način da svijet pokaže jedno ljepše i humanije lice.

Igre, još od antičkog doba, kada su pokrenute idejom o promoviranju iskonskih civilizacijskih vrijednosti, afirmiraju prave duhovne kanone čovječanstva, solidarnost komunikaciju, prijateljstvo i saradnju među ljudima.

Umjetnički dio ceremonije, prepun snažne simbolike, koji je potpisao međunarodni tim autora na čelu sa uglednim grčkim koreografom Dimitrisom Papaioannouom, počeo je padom komete u vodu, iz koje izranjaju pet olimpijskih krugova u plamenu.

U 30-minutnom performansu, sa više stotina sudionika, autori su, putem specijalnih vizualnih efekata i lasera, podsjetili na značaj antičke Grčke, na korijene nauke i umjetnosti, astronomije i geometrije, na mukotrpan put koji je olimpizam prešao u svojoj dugoj tradiciji.

Tako je iz jezera, vode iz koje se rađa novi život, u koje je bio pretvoren središnji dio stadiona, izronilo drvo masline, kao simbol dugovječnosti, olimpijskog duha i Grčke.

Svečani defile sportista iz 202 zemlje, počeo je ulaskom grčke nacionalne zastave, koju je nosio Piros Dimas, trostruki olimpijski pobjednik u dizanju tegova. Čast da olimpijsku baklju, kao posljednji nositelji donesu na stadion, pripala je Nicosu Galisu, košarkašu, Mimisu Domazosu, nogometašu, Vouli Patoulidou, atletičarki, Kaiju Kahjazviliju, dizaču tegova, Janisu Melissanidisu, gimnastičaru i Nicosu Kaklamanakisu, jedriličaru.

Olimpijske Igre su i medijski događaj, bez presedana, jer je slika sa Olimpijskog stadiona, posredstvom 204 TV-kuće, direktno otišla na sve četiri strane svijeta, dok se za ovaj događaj akreditiralo 22.000 novinara.

Medalje

[uredi | uredi izvor]
XXVIII Olimpijske igre
Mjesto Država Zlato Gold Srebro Silver Bronza Bronze Ukupno
1 SAD 35 40 27 102
2 Kina 32 17 14 63
3 Rusija 27 27 38 92
4 Australija 17 16 16 49
5 Japan 16 9 12 37
6 Njemačka 14 16 19 49
7 Francuska 11 9 13 33
8 Italija 10 11 11 32
9 Južna Koreja 9 12 9 30
1 0 Velika Britanija 9 9 12 30

Bilješke

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Standard Modern Greek pronunciation is Šablon:IPA-el.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c "Athens 2004". International Olympic Committee. olympic.org. Arhivirano s originala, 17. 1. 2013. Pristupljeno 19. 1. 2008.
  2. ^ "The Olympic Summer Games Factsheet" (PDF). International Olympic Committee. Arhivirano s originala (PDF), 12. 1. 2011. Pristupljeno 5. 8. 2012.
  3. ^ "Athens' New Olympic Medal Design Win IOC's Nod". People's Daily. 2. 7. 2003. Pristupljeno 5. 8. 2011.
  4. ^ "Winner Medals". olympic-museum.de. Arhivirano s originala, 4. 7. 2011. Pristupljeno 27. 7. 2011.


Nedovršeni članak Olimpijske igre 2004. koji govori o sportu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.