Idi na sadržaj

Divokoza

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Divokoza
Divokoze
Divokoze
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedArtiodactyla
PorodicaBovidae
PotporodicaCaprinae
RodRupicapra
VrstaR. rupicapra
Dvojno ime
Rupicapra rupicapra
(Linnaeus, 1758)

Divokoza (Rupicapra rupicapra) pripada sisarima (Mammalia), Papkarima (Artiodactyla), i to šupljorošcima (Bovidae). Može narasti do 80 cm visine, a u dužinu do 130 cm, a jači mužjaci teški su više od 40 kg. Ženke su nešto manje i lakše. Prirodni neprijatelj im je vuk, a za mlade opasnost može predstavljati i orao. Divokoze mogu živjeti do 20 godina.

Izgled

[uredi | uredi izvor]

Boja dlake zimi je tamnosiva, skoro crna, dužine do 12 cm, a ljeti žučkastocrvena dužine do 3 cm. Glava je blijede boje, sa tamnom prugom oko očiju i gubice. Od potiljka do repa proteže se tamnija pruga. Boje mužjaka su gotovo uvijek nešto tamnije od ženki. Imaju rogove ali su oni kod kod mužjaka jači, duži i povijeniji nego kod ženki. Za mužjaka je karakterisitčna i kičica na trbuhu i jači i deblji vrat. Rogovi rastu svake godine za određenu dužinu i nikada ne otpadaju. Starost jedinke možemo odrediti brojem godova na rogu koji su izraženi. U prve četiri godine prirast roga je veliki, a zatim opada ali je i dalje vidljiv. Divokoze vole mir i napuštaju uznemirena lovišta. U lovištu je vrlo oprezna i brzo osjeća prisustvo opasnosti, pri čemu pravi uzbunu za ostale jedinke glasnim piskom.

Ishrana

[uredi | uredi izvor]

Divokoza je u hrani izuzetno skromna životinja. Hrani se planinskim travama i mladim lišćem grmolikih biljaka, zimi pupoljcima, suhim vlatima trave, kupinama i malinama, koje nakon hranjenja preživa. Vrlo rado uzima so koja joj se mora redovno iznosti.

Ima odlično razvijeno osjetilo njuha, vidi dobro ali reaguje tek na pokret.

Razmnožavanje

[uredi | uredi izvor]

Parenje divokoza počinje u novembru i traje do sredine decembra, kad najveći mužjak nastoji otjerati sve potencijalne konkurente i skupiti u krdo što više ženki, ponekad služeći se i svojim rogovima. Ženka se jari u maju i junu i jare (jedno rijetko dvoje) brzo u stanju da prate majku. Jare doji majčino mlijeko oko šest mjeseci. Roščići mu rastu već u prvoj godini a spolno sazrjevaju u trećoj godini. Ženke žive sa mladuncima i mlađim mužjacima u krdima. Odrasli mužjaci su izdvojeni i žive pojedinačno a krdu prilaze samo u vrijeme parenja. Ženke i mužjaci su polno zreli u trećoj godini ali mužjaci moraju da dostignu potpunu fizičku zrelost da bi se mogli boriti za ženku.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]