Idi na sadržaj

Brandenburg

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Brandenburg
Zastava Grb
zastava Brandenburga Veliki grb Brandenburga
(Zastava) (Grb)
Osnovni podaci
Glavni grad: Potsdam
Površina: 29.478,61 km2 (5. u Njem.)
Broj stanovnika: 2.550.200 (10. u Njem.)
( 30. septembar 2006)
Gustoća naseljenosti: 87 st/km2 (15. u Njem.)
Himna: Märkische Heide
Zaduženost: 6.640 € po stanovniku (Krajem 2005)
Ukupni dug: 16,4 mlrd. € (2004)
ISO 3166-2: DE-BR
Službene stranice: www.brandenburg.de
Politika
Ministar-predsjednik: Dietmar Woidke (SPD)
(od 28. avgusta 2013.)
Vladajuća stranka: SDP i Lijevi
Posljednji izbori: 19. septembar 2004.
Sljedeći izbori: 2009.
Parlamentarno izaslanstvo
Glasova u Saveznom vijeću: 4
Karta
Brandenburg u Njemackoj

Brandenburg je savezna pokrajina u sjeveroistočnom dijelu Njemačke. Lužički Srbi koji su nacionalna manjina u Brandenburgu ju zovu Braniborska. Glavni i najveći grad je Potsdam. Na istoku graniči sa Poljskom, na jugu sa Saksonijom, sa Saksonija-Anhaltom na zapadu, na krajnjem zapadu jednim kratkim dijelom uz Labu sa Donjom Saksonijom, na sjeveru sa Mecklenburg-Zapadnim Pomorjem, i u svom središnjem dijelu u cijelosti okružuje Berlin.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Tipično za Brandenburg je da je sva infrastruktura usmjerena prema Berlinu koji je kao otok usred Brandenburga. Oni zajedno čine metropolitansko područje Berlin/Brandenburg. Oko Berlina se nalaze dobro stojeći gradovi i sela ("bogati pojas" Berlina). Tu stanuje veliki broj Berlinčana koji su htjeli živjeti izvan velegrada, u "zelenom". Na obodu Pokrajine se nalaze rijetko naseljena i uglavnom poljoprivredna područja kao Prignitz, Fläming, Spreewald, Oderbruch ili Uckermark. Oko Cottbusa, na jugoistoku Pokrajine, nalazi se područje gdje se na nizu mjesta vanjskim kopom vadi mrki ugalj.

  • Najveća udaljenost sjever - jug je 291 km
  • Najveća udaljenost zapad - istok je 244 km.

Reljef

[uredi | uredi izvor]

Konfiguracija površine Brandenburga određena je s dva lanca uzvisina i dvije udoline. U udolinama se nalaze riječne doline na čijim rubovima se nalaze - danas isušena - područja močvara i tresetišta, koja su svojevremeno bila korištena za vađenje treseta. Te riječne doline ovdje nazivaju i rasjeklina ili tresetište.

Sjeverni, ili baltički lanac uzvisina meklenburške jezerske ploče se samo nevažnim odvojcima pruža u Brandenburg. Drugi lanac uzvisina koji se nalazi na jugu Brandenburga počinje sa Lauziškim uzvisinama] i proteže se duž granice u smjeru zapada preko Triebela i Spremberga, a zatim ide prema sjeverozapadu preko Calaua prelazi u gole i sušne uzvisine Fläminga. Južna udolina leži neposredno uz sjeverni rub ovih uzvisina i najizraženija je u području Spreewalda. Sjevernu udolinu, položenu odmah u podnožju baltičkih uzvisina, određuju doline rijeka Netze, Warthe i Odre, zatim Havelländische Luch i brazdom koju je urezala Laba.

Između tih dviju udolina leži ploča koja se od područja oko Poznanja (Poljska) pruža na zapad prema Brandenburgu. Ploču s jugoistoka prema sjeverozapadu presjecaju doline Faule Obra i Odre do utoka Nise, donja Spree i dolina Havela. Između tih dolina leži cijeli niz brežuljaka čija se visina kreće od 97 m do 157 metara, a najviša tačka Brandenburga je Heidenhöhe sa 201,4 m.

Na ploči uglavnom preteže pješčano tlo na velikim područjima obraslo borovima, smrekama i vrijeskom i djeluje suho. Međutim, čak i na uzvisinama je glinasto i uz odgovarajuću obradu primjereno za uzgoj većine poljoprivrednih proizvoda.

Najhladniji mjesec je s vjerovatnoćom od 53% tokom zadnjih 100 godina bio januar, sa srednjom temperaturom na istoku pokrajine od -1 °C. Kolebanje temperature se kreće od 15 °C do -30 °C. Prosječna količina padavina u januaru je 34 mm, a sunčanih sati je prosječno 50 tokom mjeseca.

Politika

[uredi | uredi izvor]

U Brandenburgu vlada Crveno-Crna Koalicija (SPD - CDU) pod premijerom Matthias Platzeck (od 2005 i šef SPD-a). Opoziciju čine ljevičarska stranka DieLinke PDS i ultradesničarska stranka DVU (Njemačka Narodna Unija).

Grb i zastava

[uredi | uredi izvor]

Prema Ustavu Savezne pokrajine Brandenburg, njen grb je crveni markgofovski orao na bijelom polju. Zastava Pokrajine je crveno-bijela s grbom postavljenim u sredini.

Markgrofovski orao i grb postoje odavno. Još 1157. je to bio, navodno, grb Brandenburškog markgrofa Otta I. Sve do kraja Drugog svjetskog rata orao je na grbu imao dodatke, između ostalog, mač i oklop na grudima. Svi su ti dodaci uklonjeni, i ostao je samo orao, koji je kao grb preuzet za Brandenurg.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Historijski, Brandenburg (zajedno sa Berlinom, koji je bio dio Brandenburga) je bio "srce" Brandenburg-Pruske. O tome pobliže: Albrecht der Bär (osnivač Marka Brandenburg 1167), Mark Brandenburg i Provincija Brandenburg.

1945. godine se osniva Provincija Mark Brandenburg. Ona se sastojala od vladajućih okruga Potsdam i Frankfurt/Oder nekadašnje pruske Provincije Brandenburg, no bez čitavog područja Neumark istočno od Odre. 1947. godine je nakon ukidanja Pruske uslijedilo preimenovanje u Zemlja Brandenburg sa 27.612 km2. U okviru teritorijalne reorganizacije DDRa 1952. godine raspuštena je Zemlja Brandenburg i podijeljena na tri okruga: Cottbus, Frankfurt/Oder i Potsdam. 14. oktobra 1990. godine je ponovno osnovana Zemlja Brandenburg ujedinjenjem navedena tri okruga (uz neke manje izmjene).

1996. godine su Brandenburžani na referendumu odbili ujedinjenje svoje pokrajine sa Berlinom.

Teritorijalna podjela

[uredi | uredi izvor]

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Težište brandenburške industrije i uslužnih djelatnosti se nalazi duž A 10, autoceste koja obilazi oko Berlina kao i u industrijskim centrima. Pored Eisenhüttenstadta na Odri i u Brandenburg na Havelu su čeličane. Uz njih se nalazi više tvornica koje prerađuju željezo i čelik. Izvan tih industrijskih centara su prehrambena industrija, drvna industrija i poljoprivreda. Na jugu Brandenburga se u vanjskom kopu vadi mrki ugalj. Težište budućeg razvoja se namjerava vezati uz turizam. Poljoprivreda ima značajni udio u prihodima Pokrajine.

Saobraćajni putevi Brandenburga zrakasto idu prema Berlinu. To vrijedi za željezničke pruge, ceste i vodene putove. Željezničke pruge su međusobno povezane Berlinskim vanjskim prstenom koji većim dijelom prolazi Brandenburgom. Slično je i s A10, nazvanim Berlinski prsten, a i on je gotovo cijelom svojom dužinom na teritoriju Brandenburga.

Najvažniji aerodrom Brandenburga se nalazi u Schönefeldu, a osim njega u Pokrajini ih postoji još nekoliko.

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

Državni i školski praznici

[uredi | uredi izvor]

Krajolici

[uredi | uredi izvor]

Turizam

[uredi | uredi izvor]