Fokus

NATO odlučuje o novoj komadi u Visbadenu za podršku Ukrajini: Šta će to značiti i kakve to ima veze sa Donaldom Trampom?

Komentari

Autor: Euronews Srbija

10/07/2024

-

14:01

NATO odlučuje o novoj komadi u Visbadenu za podršku Ukrajini: Šta će to značiti i kakve to ima veze sa Donaldom Trampom?
NATO odlučuje o novoj komadi u Visbadenu za podršku Ukrajini: Šta će to značiti i kakve to ima veze sa Donaldom Trampom? - Copyright Tanjug AP/Virginia Mayo

veličina teksta

Aa Aa

U Vašingtonu se održava NATO samit, a jedna od najznačajnijih odluka koje bi mogle da budu usaglašene jeste uspotavljanje nove NATO komande za koordinaciju obuke i donacija opreme za oružane snage Ukrajine. Vest da će biti uspostavljen takav centar objavio je prošlog meseca generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg posle sastanka ministara odbrane u Briselu. 

Zna se da će sedište komande biti u glavnom gradu nemačke savezne države Hesen Visbadenu, gde se već nalaze američke oružane snage. Do sada su za podršku Ukrajini uglavnom bile zadužene Sjedinjene Države, i u tu svrhu su uspostavile jedinicu od oko 300 vojnika u štabu u Visbadenu. 

Međutim, ova odluka NATO-a nije naišla na odobrenje svih članica, a prošlog meseca je objavljeno da u novom projektu neće učestvovati Mađarska. Vlada te zemlje, na čelu sa Viktorom Orbanom, strahuje da bi taj projekat mogao da dovede do direktne konfrontacije iznmeđu NATO-a i Rusije.

Zbog toga su i mnoge druge države pre dve godine bile veoma neodlučne, i stavljale su veto na svaku izraženiju podršku NATO-a Ukrajini, ali u međuvremenu su se stavovi promenili i većina država veruje da je to proračunat rizik. 

Šta se zapravo zna o uspostavljanju nove komande u Visbadenu? 

"The Wall Street Journal" je u ponedeljak izvestio, pozivajući se na neimenovane zvaničnike SAD i saveznika, da će na NATO samitu u Vašingtonu biti objavljene nove mere s ciljem da se ojača zapadni blok u aktuelnim političkim turbulencijama.  

Kako prenosi "Newsweek", plan se razvijao već nekoliko meseci, ali je sada sve ubačeno u veću brzinu posle lošeg nastupa aktuelnog američkog predsednika Džozefa Bajdena na predsedničkoj debati.  

Tanjug AP/Noah Berger

 

Nove mere zapravo podrazumevaju stacioniranje novog visokog civilnog zvaničnika u Kijevu i uspostavljanje nove vojne komande u Visbadenu na zapadu Nemačke. Kao što je već napomenuto, komanda bi imala za cilj koordinaciju vojne pomoći i obuke za ukrajinske snage.  

Nova komanda bi trebalo da deluje kao "NATO bezbednosna podrška i obuka za Ukrajinu" (NATO Security Assistance and Training for Ukraine), i u njoj će biti oko 700 ljudi iz SAD i drugih država. Ta organizacija će preuzeti veliki deo posla kada je reč o snabdevanju Ukrajine, a to je do sada uglavnom išlo kroz Pentagon i Ramštajn format, odnosno Kontakt grupu za odbranu Ukrajine.  

Kako ističe "The Guardian", komanda u Visbadenu bi u suštini preuzela teret snabdevanja Ukrajine sa Pentagona na NATO. Osim toga, američki zvaničnici su ukazivali da bi to predstavljalo "most ka članstvu" Ukrajine u NATO jer bi se ta zemlja pripremala da radi sa Alijansom od "prvog dana kada bude primljena u članstvo".  

Kao primer nastojanja da ukrajinska vojska bude u većoj meri interoperabilna sa NATO, zvaničnici navode da više od godinu dana traje obuka ukrajinskih pilota za letenje na platformi F-16. 

Tri izvora upoznata sa pitanjem rekla su za CNN da je u nacrtu zajedničkog saopštenja sa samita NATO-a navedeno da je put Ukrajine ka pridruživanju NATO-u opisan kao "nepovratan". Taj nacrt bi mogao da se promeni do konačne verzije, ali bi prisustvo izraza "nepovratno" bilo signal Kijevu i Moskvi.

Viši saradnik Scowcroft Centra za Strategiju i bezbednost Atlanskog saveta i bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a Gidrimas Jeglinskas je naveo da Ukrajini mora da se obezbedi kredibilan put ka članstvu. On smatra da je dugoročna bezbednost Ukrajine nemoguća bez članstva u zapadnom vojnom savezu i da se bezbednost Evrope ne može garantovati bez Ukrajine unutar NATO-a. 

"Izjave lidera država članica NATO-a da će učiniti "sve što je potrebno" da podrže Kijev više nisu dovoljne - potrebni su stvarni koraci za prijem Ukrajine u NATO", napisao je on u tekstu na sajtu Altanskog saveta.

Jeglinskas je član Međunarodne operativne grupe za bezbednost Ukrajine koja je preporučila pet inicijative o kojima bi mogao da bude postignut dogovor na samitu u Vašingtonu. 

Joel Thungren/Swedish Armed Forces/TT via AP, File

 

Prva je da se ukinu sva ograničenja kada je reč o oružju koje su saveznici isporučili Ukrajini. Druga je stvaranje proširenog štita vazdušne odbrane na zapadu Ukrajine. Kao treću inicijativu grupa predlaže misiju slobodne plovidbe i deminiranja u Crnom moru. Takođe se ističe potreba za pojačavanjem obuke ukrajinskih snaga, ali i takozvana logistička podrška na terenu u Ukrajini umesto transfera u inostranstvu, čime se gubi vreme i novac. 

On u tekstu navodi i da bi saveznici trebalo da pristanu da izdvajaju 0,25 odsto svog BDP-a za vojnu podršku Ukrajini, uz računicu da bi to značilo budžet od oko 125 milijardi dolara godišnje. Kako kaže, takav sporazum bi institucionalizovao pomoć i obuku ukrajinskih snaga, a planirana komanda u Visbadenu predstavlja važan pripremni korak za eventualno članstvo Ukrajine u Alijansi. 

Međutim, unutar NATO-a ima i onih koji neće pružati podršku novoj komandi, iako je neće ni blokirati. Posle ministarskog NATO sastanka na kojem se razgovaralo o novoj komandi u Visbadenu, mađarski ministar odbrane Kristof Šalaj-Bobrovnički je rekao da njegova zemlja neće biti uključena u to. 

"Mađarska ne daje novac, oružje ni vojnike za ovu vrstu saradnje, ali je ni ne blokira", rekao je.

Šalaj-Bobrovnički je napomenuo da je veoma važno da NATO sačuva svoj odbrambeni karakter i istakao da je sporazum Generalnog sekretara NATO-a Jesna Stoltenberga o drugačijem stavu Mađarske o pomoći NATO-a Ukrajini od ključnog značaja.  

"Hungarian Conservative" je javio da su Stoltenberg i Orban razgovarali 12. juna u Budimpešti i da je Mađarska dobila uveravanja da neće morati da učestvuje u vojnim akcijama van svoje teritorije. 

Inače, od kada je Budimpešta preuzela predsedavanje Evropskoj uniji, Orban je posetio Kijev, Moskvu i Peking, a sada je došao u Vašington što je nazvao "Mirovna misija 4.0". U Vašingtonu se za sada bilateralno sastao sa predsednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, za koga je rekao da je važan partner u mirovnoj misiji. 

"Turska je jedina zemlja koja je uspešno posredovala između zaraćenih strana u rusko-ukrajinskom ratu", naveo je Orban na društvenoj mreži X

Faktor "Donald Tramp" ubrzava stvari

Ono što je svakako slučaj, bilo da je u pitanju "most ka članstvu" ili "nepovratan put", pravi uslovi za Ukrajinu u NATO-u se još pregovaraju. Kada je reč o pomoći Kijevu, članice NATO-a su od početka ruske invazije potrošile 43 milijarde dolara godišnje u te svrhe, rekao je nedavno Jens Stoltenberg.  

Oni koji zagovaraju nastavak pomoći nadaju se da će taj trend opstati do 2025. godine. Ali, još jedan aspekt sa kojeg stručnjaci posmatraju novu komandu jeste i institucionalizacija pomoći Kijevu, odnosno njena "odbrana od Donalda Trampa", ako bude izabran za predsednika SAD u novembru. 

Tramp se inače nije trudio da sakrije nezadovoljstvo zbog toga što, kako je tvrdio, saveznici iz NATO-a iskorišćavaju američku velikodušnost kada je reč o bezbednosti u Evropi.  

Tanjug/AP

 

Tokom svog prvog mandata on je optuživao lidere zemalja NATO-a da ne ispunjavaju obaveze o potrošnji za odbranu jer su se saveznici 2014. godine saglasili da u te svrhe troše minimum dva odsto svog BDP-a. Taj cilj mnogi nisu dostigli.  

Tramp je čak na NATO samitu u Londonu zapretio da će povući SAD iz Alijanse ukoliko saveznici ne budu više posvećeni "podeli tereta". Zbog svega toga rastu strahovi od američkog eventualnog povlačenja iz NATO-a ukoliko Tramp obezbedi novi mandat.  

Izgledi da će se Tramp vratiti na spoljnopolitički kurs koji je toliko uznemirio američke saveznike su verovatni, a kandidat za predsednika je u martu naveo da NATO mora pošteno da se odnosi prema SAD, jer bez njih taj savez bukvalno ne postoji.

U tom svetlu BBC piše da je govor Džozefa Bajdena na otvaranju NATO samita izgledao kao da je uverio saveznike da će moći da se izbori sa izazovom Donalda Trampa.

Komentari (0)

Svet