Društvo

Država najavljuje veća izdvajanja za roditeljski dodatak, ministarka poručuje da će biti rešeno još jedno važno pitanje

Komentari

Autor: Euronews Srbija

10/07/2024

-

21:00

Euronews TV

veličina teksta

Aa Aa

Najavljena je promena Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom koja bi podrazumevala veća izdvajanja države. Ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski je rekla za Euronews Srbija da će biti podignut iznos roditeljskog dodatka. Najavila je da će, posle izmena zakona, izdvajanje za rođenje prvog deteta biti 500.000 dinara, za drugo 600.000, a za treće bi iznos trebalo da premašuje dva miliona i 300.000 dinara. Kada je reč o četvrtom detetu, ministarka je rekla da je okvirna procena da bi, kada se sve uskladi sa indeksom potrošnje, iznos trebalo da bude oko tri miliona i 300 dinara.

"Želimo da damo finansijski podstrek i da ekonomski osnažimo porodice. Želimo da pospešimo roditeljstvo u Srbiji i da budemo iskren i pouzdan partner porodice. Inicijativa predsednika Republike u aprilu u ovom pravcu je bila vrlo zapažena i naišla je na veliki odjek i odobravanje javnosti. Postojali su oni koji su osporavali i koji su tvrdili da je to obećanje koje neće rezultirati promenom zakona. Međutim, kao što vidite, Ministarstvo za brigu o porodici je preuzelo na sebe da pripremi izmene zakona i da uđe u proceduru", rekla je Milica Đurđević Stamenkovski u intervjuu za Euronews Srbija. 

Kako je navela, sledi javna rasprava koja će trajati tokom leta. Napominje da nisu želeli da odlažu usvajanje zakona jer je stvar prilično urgentna.

"Podaci Zavoda za statistiku nisu ohrabrujući. I naravno da se ta slika ne može promeniti isključivo finansijskim podsticajima. Ali oni jesu jedan instrument i mehanizam koji u ovom trenutku možemo da stavimo na sto i da sa tim istupimo", rekla je.

"Finansije nisu ključne, ali mogu da budu podstrek"

Ministarka napominje da celokupna atmosfera u društvu mora da se promeni, ali dodaje da Srbije nije ekskluzivna kada je u pitanju pad nataliteta, već da je to boljka čitavog evropskog kontinenta.

"Bela kuga je izazov sa kojim se suočavaju evropske države koje imaju daleko viši životni standard od naših građana. To znači da finansije nisu ključni uzročnik, ali one mogu biti određeni podstrek. Važno je da promenimo pristup i poglede na višečlane porodice. Dešava se često da ljudi koji imaju više dece bivaju omalovaženi i targetirani od strane jednog dela javnosti. Na pogrešan način se tumači njihova potreba da šire porodice. Mi treba da stvorimo atmosferu u kojoj će biti potpuno prirodno da neko ima troje ili više dece", kaže ministarka za brigu o porodici i demografiju. 

Precizirala je da nije želja da se bilo kome zadaju nekakve kvote jer je roditeljstvo pre svega čin koji je izraz ljubavi i reč je o intimi parova. Ali, kako napominje, država je tu da pruži pomoć i da pokuša da olakša finansijske izazove za kojima se ljudi suočavaju onog časa kada postanu roditelji.

Unsplash

 

"Naše Ministarstvo želi da pokrene niz inicijativa koje će porodicu predstaviti kao nacionalni interes, gde porodica neće biti samo reč kojom opisujemo određene procese i ulepšavamo rečenice. Želimo da porodica bude nacionalni interes i prioritet u delovanju svih ministarstava. Nije dovoljno da samo Ministarstvo kojim rukovodim brine o porodici, nego je potrebno da o njoj brine čitava Vlada i čitav sistem države Srbije", poručila je. 

Projekti "Čačak kao grad porodice" i "Zrenjanin kao grad porodice"

Milica Đurđević Stamenkovski je najavile pilot projekte kancelarija za porodicu koje je opisala kao male štabove ministarstva u lokalnim samoupravama gde će ljudi koji žele da ostvare svoja prava moći da s einformišu na koji način to da urade.

"Mi težimo ka tome da one budu u svakoj opštini, ali za početak ćemo raditi na tome da one budu u velikim regionalnim centrima i da preuzmu brigu o okolnim opštinama. Šta nam je cilj? Moramo da odvojimo porodicu od priče o socijali i da je vežemo za rad, privredu, napredak i prosperitet. Moramo da stvorimo utisak da porodica nije socijalna kategorija ljudi koji su unesrećeni, gde država treba da dođe da popravi krov. To je pogrešna percepcija. Mi imamo tu nižu srednju klasu i srednju klasu koja je tiha, koja ne iziskuje ništa od države i koja često zbog toga biva nedovoljno uvažena. Dajte da te ljude, kao motor svih privrednih aktivnosti i motor napretka u pogledu nataliteta, na neki način osnažimo", rekla je. 

Na pitanje o drugim aspektima kao što su predškolske ustanove i usklađivanje radnog vremena sa roditeljstvom, Milica Đurđević Stamenkovski ističe da nije sigurna da Srbija u tome zaostaje u odnosu na mnoge države.

profimedia

 

"Postoje neke države koje jesu to dobro uredile, ali većina kapital i profit stavlja iznad roditeljstva. Naša država treba da ima jedan poseban odnos prema porodici i potrebama roditelja i da tu bude jako fleksibilna. Mi smo takođe ušli u pilotiranje projekta 'Čačak kao grad porodice' i 'Zrenjanin kao grad porodice'. Šta smo uradili? Napravili smo obdaništa koja su subotom otvorena za one koji su subotom poslovno angažovani. To smo uradili u Zrenjaninu i pokazalo se kao vrlo korisno i kao vid olakšanja. A u Čačku od septembra ćete imati priliku da vidite kako funkcioniše privreda po meri roditelja, gde imamo niz mera koje ćemo primeniti kao vid pilot projekta. To podrazumeva usklađeno radno vreme sa porodičnim obavezama, status majki koje su preduzetnice, aktivno radimo na tome da iniciramo dijalog sa ministarstvima zdravlja i prosvete da se izjednači status žena preduzetnica sa ženama koje su u radnom odnosu kada je u pitanju porodiljska nadoknada", objasnila je. 

"Rešićemo problem porodiljskog bolovanja"

Takođe je navela da je primećen jedan propust jer žene moraju da otvore porodiljsko bolovanje 25 dana pre termina za porođaj.

"I kada prođe tih 365 dana od otvaranja bolovanja, po prirodi stvari, vaše dete nije napunilo godinu dana jer ste bolovanje otvorili pre njegovog rođenja. Vi imate taj vukuum od mesec dana gde uglavnom ne možete dete da upišete u obdanište jer nije navršilo godinu dana, a sa druge strane morate da se vratite na posao. U tom vakuumu od mesec dana roditelji se pitaju šta da rade. Mi ćemo taj problem rešiti. Stojim iza toga, uložiću sav svoj napor i preuzeću odgovornost da to rešim, naravno u interresornoj saradnji sa kolegama", rekla je ministarka.

Govoreći o programu podrške majkama za kupovinu prvog stana kroz davanje novca za učešće, rekla je da veruje da će to biti produženo i sledeće godine. Kako kaže, sada time rukovodi Ministarstvo za rad, a razgovara se o tome da u budućnosti Ministarstvo za brigu o porodici bude nadležno.

Povodom problema sa tim subvencijama i žalbi da ima dosta ograničenja, Đurđević Stamenkovski kaže da uslovi uvek postoje sa određenom namerom.

"Cilj je bio da se podrže ljudi koji teško da mogu da dođu do samostalne nekretnine sa sopstvenim primanjima. Moramo da budemo svesni da postoje i određeni aršini kako bi država mogla da podnese teret tih troškova. Ako bismo svima davali sve, teško da bismo budžetski mogli da podnesemo takve izdatke", rekla je.

Stanojević: Iskustva drugih zemalja su različita

Sociolog Dragan Stanojević je rekao, komentarišući najavljene mere države, da je reč o značajnim uvećanjima finansijske podrške prilikom rađanja prvog, drugog, trećeg i četvrtog deteta. 

Kada je reč o efektima mera, napominje da nemamo podatke i analize, jer su mere krenule 2018. godine, a od tad nas je zadesio kovid i biloje nekoliko takvih povećanja izdataka.

"Iskustva drugih zemalja pokazuju različite rezultate. U nekima imaju pozitivne efekte, u nekima imaju male efekte, a u nekima nemaju efekta uopšte. U nekima su podsticajne za niže društvene slojeve, u nekima za srednje. Pre odgovora na to pitanje trebale bi nam veće analize mera koje nažalost kod nas ne postoje", rekao je sociolog za Euronews Srbija. 

Euronews TV

Na pitanje kako bi trebalo redefinisati mere da bi ispunile svoj cilj, ukazao je da postoje dve teme koje su značajne.

"Jedna je kako uopšte  postaviti cilj koji se odnosi na podršku porodici, a druga tema jeste ova mera u sklopu širih mera socijalne politike. Kad se radi o ovom drugom, vrlo je jasno da je ova mera prilično skupa i da ona u budžetu konkuriše drugim merama socijalne politike. Nama bi zaista trebala jedna šira debata o tome koliko je efektivna ova mera u odnosu na uložena sredstva i oportunitetni trošak", naveo je. 

Kako ističe, druga stvar koja je značajna kada se govori o ciljevima države koji se odnose na porodicu, jeste da oni mogu da budu pronatalitetni, ali mogu i da se posmatraju na drugačiji način koji je mnogo češći  u mejnstrim socijalnim politikama podrške porodici. 

Komentari (0)

Srbija