Dodatni popis provjernih to�aka dostupan je kao tabli�ni pregled ili kao popis provjernih to�aka.
1.Uvod
Uzmite u obzir da nemaju svi korisnici mre�nih stranica iste radne mogu�nosti, uvjete i sposobnosti. Mnogi:
� ne vide, ne �uju, ne mogu se kretati ili slu�iti odre�enim vrstama informacija;
� imaju pote�ko�a sa �itanjem ili razumijevanjem teksta;
� ne mogu se slu�iti tipkovnicom ili mi�em (ili ih nemaju);
� imaju samo mogu�nost tekstualnog prikaza ili slabu vezu s internetom;
� ne razumiju ili se ne slu�e bez pote�ko�a jezikom na kojem je dokument napisan;
� nalaze se u situacijama u kojima su im o�i, u�i ili ruke usmjerene na druge aktivnosti (npr. u vo�nji ili u radu u glasnoj okolini);
� imaju stariju ina�icu preglednika, druk�iji preglednikili druk�iji operativni sustav.
Autori moraju imati u obziru navedene razli�ite korisni�ke mogu�nosti, uvjete ili sposobnosti prigodom oblikovanja stranica. Svaki odabir koji olak�ava pristupa�nost, ide u korist osobama s posebnim potrebama kao i cijeloj zajednici Mre�e. Na primjer, koriste�i stilske predlo�ke za nadzor nad fontovima i izbacivanjem FONT elemenata autori HTML-a u�init �e svoje stranice pristupa�nijim slabovidnima, a mnogima �esto skratiti vrijeme snimanja s Mre�e (download).
Smjernice govore o problemima pristupa�nosti i nude prikladna rje�enja za oblikovanje mre�nih stranica. Pozivaju se na tipi�ne primjere (sli�ne ovome s fontovima) koji korisnicima s posebnim potrebama mogu predstavljati problem. Tako primjerice, prva smjernica obja�njava kako autori mogu u�initi slike pristupa�nijim osobama koje nisu u mogu�nosti vidjeti slike, onima koji koriste tekstualne preglednike koji ne podr�avaju slike, te onima koji su isklju�ili prikaz slike zbog slabe veze s internetom. Smjernice ne predla�u izbjegavanje slika, ve� opisuju kako �e tekstualni ekvivalent slike u�initi samu sliku pristupa�nijom.
Kako �tekstualni ekvivalenti� �ine slike pristupa�nijima? Obje rije�i u izrazu jednako su va�ne:
� Tekstualni sadr�aj korisniku mo�e biti prikazan (i) sintetiziranim govorom, (ii) Brailleovim pismom i (iii) vizualno predstavljenim tekstom (visually-displayed text). Svaki od ova tri mehanizma koristi drugo osjetilo � sluh za sintetizirani govor, dodir za Brailleovo pismo i vid za vizualno predstavljeni tekst � �ime se informacija �ini dostupnom osobama s razli�itim osjetilnim pote�ko�ama.
� Da bi tekst bio koristan, mora imati istu funkciju ili svrhu kao i slika. Uzmimo, primjerice, tekstualni ekvivalent fotografije Zemlje iz svemira. Ako je svrha slike ponajprije dekorativna, tada tekst �Fotografija Zemlje iz svemira� mo�e ispuniti potrebnu funkciju. Ako je svrha ilustrirati odre�eni zemljopisni podatak, tada tekstualni ekvivalent to treba i prenijeti. Ukoliko korisnik mo�e kliknuti na sliku kako bi dobio dodatne informacije o Zemlji, ekvivalentni tekst bi trebao glasiti �Informacije o Zemlji�. Prenese li tekstualni ekvivalent korisniku s posebnim potrebama istu poruku kao slika ostalim korisnicima, mo�emo ih smatrati paralelnim informacijama.
Tekstualni ekvivalenti, osim �to poma�u korisnicima s posebnim potrebama, mogu pomo�i svim korisnicima u br�em pronala�enju stranica budu�i da tra�ilice (search engines) prilikom pretra�ivanja koriste tekst.
Dok autori mre�nog sadr�aja osiguravaju tekstualne ekvivalente za slike i ostale multimedijske sadr�aje, odgovornost je na korisni�kim agenatima (npr. preglednicima i pomo�nim tehnologijama poput ekranskih �ita�a) da prika�u informaciju.
Ne-tekstualni ekvivalent teksta (ikone, snimljeni govor ili video snimka osobe koja prevodi tekst na znakovni govor) mogu u�initi dokumente dostupnima osobama s pote�ko�ima u pristupu pisanom tekstu kao i osobama s kognitivnim pote�ko�ama, poreme�ajima u �itanju ili s o�te�enjem sluha.
Ne-tekstualni ekvivalenti teksta mogu biti od velike pomo�i ne�ita�ima. Auditivni opis jedan je primjer ne-tekstualnog ekvivalenta vizualne informacije.
Ove se smjernice odnose na dva op�a predmeta: kako osigurati prikladan prikaz i kako sadr�aj u�initi razumljivijim i lak�im za upravljanje.
2.1 Osiguravanje prikladnog prikaza
Prate�i ove smjernice, autori mogu oblikovati stranice da se prikladno u�itaju. Takve stranice ostaju pristupa�ne svima koji imaju fizi�ke, osjetilne i kognitivne pote�ko�e, radna ograni�enja ili tehnolo�ke prepreke. Evo nekoliko savjeta za prikaz stranica:
� Odvojite strukturu od prikaza (vidi razliku izme�u sadr�aja, strukture i prikaza). Osigurajte tekst (i tekstualni ekvivalent). Tekstovi mogu biti dostupni gotovo svim preglednicima i korisnicima.
� Oblikujte dokumente pristupa�nima iako ih korisnik ne mo�e vidjeti i/ili �uti. Osigurajte informaciju koja ima istu svrhu ili funkciju kao audio ili video, na na�ine prilago�ene i drugim osjetilnim kanalima. To ne zna�i npr. izradu audio ina�ice svih stranica jer se slijepi mogu slu�iti elektronskim �ita�em da bi imali pru�enu informaciju.
� Oblikujte dokumente koji se ne oslanjaju na samo jedan tip konvertera. Stranice bi trebale biti dostupne osobama bez mi�a, s malim monitorima, bez zaslona ili samo s glasovnim ili tekstualnim izlaznim podacima.
2.2 Oblikovanje razumljivog sadr�aja jednostavnog za kori�tenje
Autori bi trebali u�initi sadr�aj razumljivijim i jednostavnijim za kori�tenje. To ne uklju�uje samo jasan i jednostavan jezik ve� i razumljive mehanizme za navigaciju unutar i izme�u stranica. Oblikovanje navigacijskih alata i orijentacijskih informacija pove�at �e dostupnost i upotrebljivost. Ne mogu se svi korisnici slu�iti vizualnim znakovima poput hipervezanih slika, kliza�a, okvira, navigacijske grafike, grafi�kih preglednika itd. Tako�er, korisnici gube kontekstualnu informaciju kada imaju uvid samo u djeli� stranice, te kada joj pristupaju rije� po rije� (uz pomo� sintetiziranog govora ili Brailleovog pisma) ili segment po segment (malen prikaz, uve�an prikaz). Bez orijentacijskih informacija korisnici mo�da ne�e biti u mogu�nosti razumjeti velike tablice, popise, izbornike itd.
3. Kako su smjernice organizirane
Ovaj dokument sadr�i 14 smjernica tj. op�ih na�ela pristupa�nog dizajna. Svaka smjernica sadr�i:
� Broj
� Iskaz smjernice
� Hiperveze za navigaciju smjernicama; tri hiperveze slu�e za navigaciju do sljede�e smjernice (strelica prema gore), do prethodne smjernice (strelica na lijevo) ili do mjesta aktualne smjernice u tabeli (strelica prema gore)
� Za�to koristiti smjernicu i skupine osoba kojima koristi
� Popis definicija provjernih to�aka
Definicije provjernih to�aka u svakoj smjernici odre�uju kako se ta smjernica naj�e��e primjenjuje. Svaka definicija provjerne to�ke uklju�uje:
� Broj provjerne to�ke
� Iskaz provjerne to�ke
� Prioritet provjerne to�ke; to�ke 1. prioriteta nagla�ene su kroz uporabu stilskog predlo�ka
� Opcionalne informativne bilje�ke, obja�njene primjere i reference na srodne smjernice ili provjerne to�ke
� Hipervezu na odjeljak Tehnika ([Techniques]) u kojem se raspravlja o implementaciji i primjerima provjernih to�aka
U ovome su dokumentu kori�tene sljede�e postavke:
� Imena elemenata pisana su velikim slovima
� Imena atributa citirana su i pisana malim slovima
� Hiperveze definicija nagla�ene su kroz upotrebu stilskih predlo�aka
Svaka provjerna to�ka ima odre�enu razinu prioriteta dodijeljenu od strane Radne skupine, a temelji se na utjecaju te provjerne to�ke na pristupa�nost.
[1. prioritet] Autor sadr�aja mora zadovoljiti ovu provjernu to�ku. Ina�e �e jednoj ili vi�e skupina osoba biti nemogu�e pristupiti informacijama u dokumentu. Zadovoljavanje ovakvih provjernih to�aka osnovni je uvjet kori�tenja dokumenata s Mre�e za odre�ene skupine korisnika.
[2. prioritet] Autor bi trebao zadovoljiti ovakve provjerne to�ke. Ina�e �e jedna ili vi�e skupina osoba imati pote�ko�a pri pristupanju informacijama. Zadovoljavanje ovakvih provjernih to�aka uklonit �e zna�ajne zapreke pri pristupu dokumentima.
[3. prioritet] Autor se mo�e koristiti ovom to�kom jer �e u suprotnom jedna ili vi�e skupina mo�da imati pote�ko�a prilikom pristupanja informacijama. Zadovoljavanje ovakvih provjernih to�aka pobolj�at �e pristup dokumentima na Mre�i.
Neke provjerne to�ke navode razinu prioriteta koja mo�e u odre�enim (unaprijed nagovije�tenim) uvjetima poprimiti druk�ije vrijednosti.
U ovome dijelu odre�ene su tri razine uskla�ivanja sa smjernicama:
1. Razina uskla�ivanja "A" (A): svi 1. prioriteti provjernih to�aka su zadovoljeni
2. Razina uskla�ivanja "duplo A" (double A): svi 1. i 2. prioriteti provjernih to�aka su zadovoljeni
3. Razina uskla�ivanja "trostruko A" (triple A): svi prioriteti provjernih to�aka su zadovoljeni
Komentar. Razine uskla�ivanja prikazane su slovima, a ne brojevima tako da ih se mo�e bolje razumjeti kad ih se pretvara u govor.
Zahtjevi za uskla�ivanja sa smjernicama moraju koristiti jedan od sljede�ih oblika:
Oblik 1: Navesti:
� Ime smjernice: �Smjernice za osiguravanje pristupa�nosti mre�nih sadr�aja 1.0�
� URL smjernica: http://www.org3/TR/1999/WAI-WEBCONTENT-19990505
� Zadovoljene razine uskla�ivanja: �A� , �duplo A� ili �trostruko A�
� Doseg pokriven zahtjevom (site, stranica ili odre�eni dio sitea)
Primjer oblika 1. :
Ova je stranica uskla�ena s W3C Smjernicama za osiguravanje pristupa�nosti mre�nih sadr�aja 1.0, dostupnima na adresi http://www.org3/TR/1999/WAI-WEBCONTENT-19990505, razina double A.
Oblik 2. : Na svakoj uskla�enoj stranici postavite jednu od tri ikone W3C-a, koja je hiperveza na odgovaraju�e W3C obja�njenje. Informacije o ikonama i na�inu stavljanja na stranice nalaze se na [WCAG-ICONS].
6. Smjernice za osiguravanje pristupa�nosti mre�nih sadr�aja
Smjernica 1. Osigurajte jednakovrijedne alternative auditivnom i vizualnom sadr�aju
Osigurajte sadr�aj koji kad je predstavljen korisniku ima istu funkciju ili namjenu kao i auditivni ili vizualni sadr�aj.
Oni koji ne mogu dobiti slikovni, filmski, zvukovni i drugi sadr�aj, ipak mogu primiti njihove ekvivalentne informacije . Takve informacije moraju imati istu svrhu kao i vizualni i auditivni sadr�aj. Tako bi tekstualni ekvivalent ikone strelice prema gore povezane s kazalom mogao biti �idi do�kazala'. U nekim bi slu�ajevima trebao opisivati izgled vizualnog sadr�aja (npr. kompleksne grafikone, oglasne plo�e ili dijagrame), ili sam auditivni sadr�aj (npr. zvu�ni uzorci kakvi se koriste u naobrazbi).
Ova smjernica nagla�ava va�nost tekstualnih ekvivalenata ne-tekstualnog sadr�aja (slika, presnimljenog zvuka, videa). Mo� tekstualnog ekvivalenta le�i u mogu�nosti da se sadr�aji mogu prikazati na na�ine koji su pristupa�ni osobama s razli�itim posebnim potrebama. Tekst se mo�e poslati sintetizatoru govora ili prikazati na Brailleovom pismu te vizualno prikazati (u raznim veli�inama) na zaslonu ili na papiru. Sintetizirani govor va�an je za slabovidne i slijepe, te za one s te�ko�ama u �itanju koje obi�no prate kognitivni poreme�aji, poreme�aji u�enja ili gluho�a. Brailleovo pismo va�no je za gluhoslijepe osobe kao i za one kod kojih je jedini senzorni poreme�aj sljepo�a.
Osiguravanje ne-tekstualnih ekvivalenata teksta korisno je osobito ne�ita�ima ili onima s pote�ko�ama u �itanju. U filmovima ili vizualnim prikazima, vizualne akcije poput neverbalne komunikacije nisu uvijek dovoljno popra�ene auditivnim informacijama. Ukoliko se ne osiguraju takvi verbalni opisi vizualnih informacija, slabovidni i slijepi ne�e mo�i percipirati taj sadr�aj.
Provjerne to�ke:
1.1. Omogu�ite tekstualni ekvivalent za svaki ne-tekstualni element (koristite npr., "alt", "longdesc" ili opis elementa). Ne-tekstualni elementi obuhva�aju: slike, grafi�ke prikaze teksta (uklju�uju�i simbole), tzv. regije na image map, animacije (npr. animirani GIF), minijaturne aplikacije (applets) i programske objekte, ASCII umjetnost (ASCII art), okvire, skripte, ikone i slike upotrijebljene za tekstualne oznake, grafi�ke tipke, zvukove (pu�tane sa ili bez korisnikove interakcije), zasebne auditivne dokumente i video. [1. prioritet]
U HTML-u u�inite, primjerice, sljede�e:
� Koristite "alt" za IMG, INPUT i APPLET elemente, ili omogu�ite tekstualni ekvivalent OBJECT i APPLET elemenata.
� Kod slo�enijeg sadr�aja (npr. grafa) gdje "alt" ne omogu�uje kompletan tekstualni ekvivalent, koristite se "longdescom" s IMG-om ili FRAME-om, hipervezom unutar OBJECT elementa ili opisnom hipervezom.
� Za image map koristite "alt" atribut s AREA-om, ili MAP element s A elementima (i drugim tekstovima) kao sadr�ajem.
Vidi i provjernu to�ku 9.1. i provjernu to�ku 13.10.
Tehnike za provjernu to�ku 1.1.
1.2. Omogu�ite vi�e tekstualnih hiperveza za svaku aktivnu regiju na image map na strani poslu�itelja [1. prioritet]
Vidi i provjernu to�ku 1.5. i provjernu to�ku 9.1.
Tehnike za provjernu to�ku 1.2.
1.3. Omogu�ite audio opise va�nih informacija iz vizualnih snimki multimedijskih prikaza dok se korisni�ki agenti ne budu mogli koristiti sintezom govora za �itanje tekstualnog ekvivalenta. [1. prioritet]
Uskladite audio opis s audio snimkom (kao u provjernoj to�ki 1.4.). Vidi provjernu to�ku 1.1. za informacije o tekstualnom ekvivalentu za vizualne informacije.
Tehnike za provjernu to�ku 1.3.
1.4. Za sve promjenjive multimedijske prikaze (npr. filmove, animacije) osigurajte ekvivalentne alternative (npr. titlove ili audio opise vizualnih snimki). [1. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 1.4.
1.5. Dok korisni�ki agenti ne po�nu prikazivati tekstualni ekvivalent za hiperveze na image map, osigurajte vi�e tekstualnih hiperveza za svaku aktivnu regiju u njoj. Vidi i provjernu to�ku 1.2. i provjernu to�ku 9.1.
Tehnike za provjernu to�ku 1.5.
Smjernica 2. Ne oslanjajte se samo na boje
Pobrinite se da tekst i grafika budu razumljivi i kad su prikazani bez boja.
Ako na stranicama koristimo samo boju, osobe koje ne mogu razlikovati odre�ene boje ili oni s ure�ajima bez mogu�nosti njihovih prikaza, ne�e primiti informaciju. Kada su boje prvog plana i pozadine previ�e sli�ne postoji mogu�nost da ne�e biti dovoljnog kontrasta.
Provjerne to�ke:
2.1. Osigurajte da su sve informacije koje se prenose bojom dostupne i bez njih. [1. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 2.1.
2.2. Osigurajte da su kombinacije boja prvog plana i pozadine u dovoljnom kontrastu kada ih promatra netko tko dovoljno ne razlikuje boje ili kada ih se gleda na crno-bijelom zaslonu.[2. prioritet za slike, 3. prioritet za tekst]
Tehnike za provjernu to�ku 2.2
Smjernica 3. Pravilno upotrebljavajte ozna�ivanje (markup) i stilske predlo�ke (style sheets)
Ozna�ujte dokumente pravilnim strukturalnim elementima. Kontrolirajte prikaz pomo�u stilskih predlo�aka umjesto elementima i atributima.
Nepravilno i nestandardno kori�tenje ozna�ivanja ometa pristupa�nost. Krivo kori�tenje ozna�ivanja za prikaz (npr. kori�tenje tabela za dizajn ili zaglavlja za veli�inu fonta) ote�ava korisnicima sa specijaliziranim softverom razumijevanje organizacije stranice. Tako�er, kori�tenje ozna�avanja za prikaz umjesto strukturalnog ozna�avanja za preno�enje strukture (npr. izrada tabele�podataka sa HTML PRE elementima) ote�ava razumljiv prikaz stranica drugim ure�ajima (vidi razliku izme�u sadr�aja, strukture i prezentacije).
Autori nerijetko pogre�no koriste elemente da bi postigli �eljeni u�inak formatiranja na starijim preglednicima. To mo�e uzrokovati probleme pristupa�nosti, te je potrebno uzeti u obzir je li u�inak formatiranja dovoljno va�an da opravdava izradu dokumenta koji je nekim korisnicima nepristupa�an.
Autori ne smiju zanemariti prikladno ozna�ivanje samo zato jer ih odre�eni preglednici ili pomo�ne tehnologije ne�e pravilno obraditi. Na primjer, prikladno je koristiti TABLE element u HTML-u za ozna�ivanje tabli�nih podataka, �ak i ako se neki stariji ekranski �ita�i ne�e mo�i pravilno nositi sa tekstom (vidi provjernu to�ku 10.3.). Pravilno kori�tenje TABLE-a i izrada adekvatnih tablica (vidi smjernicu 5.) omogu�uje softveru tabli�ni prikaz druk�iji od dvodimenzionalnih matrica.
Provjerne to�ke:
3.1. Kada�postoji prikladni jezik za ozna�ivanje, radije koristite ozna�ivanje nego slike za preno�enje informacija.[2. prioritet]
Na primjer, koristite MathML za ozna�ivanje matemati�kih jednad�bi, i predlo�ke stranica za oblikovanje teksta i kontrolu izgleda. Tako�er, izbjegavajte kori�tenje slika za prikaz teksta, ve� umjesto toga koristite tekst i stilske predlo�ke. Vidi smjernicu 6. i smjernicu 11.)
Tehnike za provjernu to�ku 3.1.
3.2. Izra�ujte dokumente koje standardne "gramatike" progla�avaju ispravnim. [2. prioritet]
Na primjer, uklju�ite izjavu o vrsti dokumenta na po�etku, koja se odnosi na objavljeni (published) DTD (npr. strogi HMTL 4.0 DTD).
Tehnike za provjernu to�ku 3.2.
3.3. Koristite predlo�ke stranica za kontrolu rasporeda i�prikaza.[2. prioritet]
Na primjer, koristite CSS �font� svojstvo (property) umjesto HTML �font� elementa za kontrolu stila fontova.
Tehnike za provjernu to�ku 3.3.
3.4. Koristite relativne, a ne apsolutne jedinice u vrijednostima atributa jezika za ozna�ivanje i vrijednostima atributa stilskih predlo�aka. [2. prioritet]
Na primjer, u CSS-u koristite "em" ili du�ine u postocima radije nego "cm" ili "pt" kao apsolutne jedinice. Koristite li apsolutne jedinice, provjerite je li prikazani sadr�aj koristan. (vidi dio o provjeri ispravnosti)
Tehnike za provjernu to�ku 3.4.
3.5. Koristite elemente zaglavlja za prikaz strukture dokumenta, ali ih koristite u skladu sa specifikacijama. [2. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite H2 kako bi prikazali podsekciju H1. Ne koristite zaglavlja za efekte fontova.
Tehnike za provjernu to�ku 3.5.
3.6. Pravilno ozna�ujte liste i elemente lista. [2. prioritet]
Na primjer, u HTML-u pravilno koristite OL, UL i DL.
Tehnike za provjernu to�ku 3.6.
3.7. Ozna�ujte citate. Ne koristite se ozna�ivanjem citata za efekte oblikovanja kao �to je uvla�enje. [2. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite Q i BLOCKQUOTE elemente kako bi ozna�ili kratke ili du�e citate.
Tehnike za provjernu to�ku 3.7.
Smjernica 4. Odredite koji se prirodni jezik koristi
Koristite ozna�ivanje koje olak�ava izgovor ili interpretaciju kratica ili teksta na stranom jeziku.
Kada autori ozna�uju promjene prirodnog jezika u dokumentu, sintetizatori govora ili �ita�i Brailleovog pisma mogu se automatski prebaciti na novi jezik, �ine�i dokument pristupa�nijim za vi�ejezi�ne korisnike. Autori bi trebali definirati dominantan prirodni jezik dokumenta (kroz ozna�avanje HTTP zaglavlja), te osigurati obja�njenja kratica i akronima.
Uz to �to poma�e pomo�nim tehnologijama, definiranje prirodnog jezika dopu�ta tra�ilicama da na�u klju�ne rije�i i definiraju dokumente u �eljenom jeziku. Odre�ivanje prirodnog jezika tako�er pobolj�ava �itljivost sadr�aja Mre�e svim osobama, �to uklju�uje i one s kognitivnim pote�ko�ama i gluhe osobe.
Kada kratice i promjene prirodnog jezika nisu definirane, mogu�e je da se ne�e mo�i de�ifrirati kod govornog ure�aja ili Brailleovog pisma.
Provjerne to�ke:
4.1. Jasno definirajte promjene prirodnog jezika teksta dokumenta i svim tekstualnim ekvivalentima. Na primjer, u HTML-u koristite "lang" atribute. U XML-u koristite "xml:lang". [1. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 4.1.
4.2. Osigurajte obja�njenje svake kratice ili akronima u dokumentu, ali samo tamo gdje se prvi put pojavljuju. [3. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite "title" atribut ABBR ili ACRONYM elemenata. Osiguravanje pro�irenja glavnog tijela dokumenta tako�er poma�e u kori�tenju dokumenta.
Tehnike za provjernu to�ku 4.2.
4.3. Definirajte primarni prirodni jezik dokumenta. [3. prioritet]
Na primjer, u HTML-u namjestite "lang" atribut HTML elementa. U XML-u koristite "xml:lang". Administratori poslu�itelja trebali bi konfigurirati poslu�itelje da iskoriste HTTP mehanizme koji pretra�uju sadr�aj, tako da korisnici mogu automatski dobiti dokumente na �eljenom jeziku.
Tehnike za provjernu to�ku 4.3.
Smjernica 5. Oblikujte tablice koje se prikladno prikazuju.
Osigurajte da tablice imaju potrebne oznake tako da ih pristupa�ni preglednici i korisni�ki agenti mogu prikazati.
Tablice bi se trebale koristiti za prikaz tabelarnih informacija (tablice podataka), a ina�e bi se trebale izbjegavati, jer bitno ote�avaju rad ekranskim �ita�ima. (vidi provjernu to�ku 10.3.)
Neki korisni�ki agenti dopu�taju korisnicima da se kre�u kroz polja tabela, te pristupe zaglavlju i informaciji drugog polja. Ako nisu dobro ozna�ene, te tabele ne�e opskrbiti korisni�ke agente prikladnom informacijom (vidi smjernicu 3.).
Sljede�e �e provjerne to�ke biti izravno korisne osobama koje pristupaju tablici zvu�nim putem (npr. ekranski �ita�i ili osobnim ra�unalom u automobilu), onima koji gledaju samo dio stranice (npr. slijepima i slabovidnima koji koriste govornu izlaznu informaciju ili Brailleov prikaz), te korisnicima s malim monitorima.
Provjerne to�ke:
5.1. Za podatke u tablicama definirajte zaglavlja redova i stupaca.[1. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite TD da bi definirali �elije i TH da bi definirali zaglavlja.
Tehnike za provjernu to�ku 5.1.
5.2. Kod tablica podataka koje imaju dvije ili vi�e logi�ke razine zaglavlja koristite ozna�ivanje kako bi povezali polja podataka s poljima zaglavlja. [1. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite THEAD, TFOOT i TBODY za grupiranje redova, COL i COLGROUP za grupiranje stupaca, te atribute "axis", "scope" i "headers" da bi opisali slo�enije odnose me�u podacima.
Tehnike za provjernu to�ku 5.2.
5.3. Ne koristite tablice za izgled stranice osim ako tablica ima smisla kad je linearizirana. Ako to nije slu�aj, omogu�ite alternativni ekvivalent (koji mo�e biti i linearizirana verzija). [2. prioritet]
Kada korisni�ki agenti budu podr�avali stilske predlo�ke, tablice se ne bi smjele koristiti za izgled. Vidi provjernu to�ku 3.3.
Tehnike za provjernu to�ku 5.3.
5.4. Ako koristite tablicu za�raspored, ne koristite nikakvo strukturalno ozna�ivanje u svrhu vizualnog oblikovanja. [2. prioritet]
Na primjer, u HTML-u ne koristite TH element da bi se prikazao centriran sadr�aj �elije.
Tehnike za provjernu to�ku 5.4.
5.5. Osigurajte sa�etke tabela. [3. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite atribut "summary" TABLE elementa.
Tehnike za provjernu to�ku 5.5.
5.6. Osigurajte kratice za imena zaglavlja. [3. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite "abbr" atribute za TH element.
Tehnike za provjernu to�ku 5.6.
Smjernica 6. Omogu�ite prikladni prikaz stranica koje koriste nove tehnologije
Osigurajte da su stranice pristupa�ne �ak i kada nove tehnologije nisu podr�ane ili su isklju�ene.
Iako bi autori trebali koristiti nove tehnologije koje rje�avaju postoje�e probleme, trebali bi i znati kako oblikovati stranice da rade sa starijim preglednicima ili za slu�ajeve kada su u pregledniku nove tehnologije isklju�ene.
Provjerne to�ke:
6.1. Organizirajte dokument tako da se mo�e �itati bez stilskog predlo�ka. Na primjer, kada se HTML dokumentu pristupa bez stilskih predlo�aka, dokument se mora mo�i pro�itati. [1. prioritet]
Ako je organizacija sadr�aja logi�na, pristup �e biti smislen i kada su predlo�ci stranica isklju�eni ili nisu podr�ani.
Tehnike za provjernu to�ku 6.1.
6.2. Osigurajte da su ekvivalenti za dinami�ki sadr�aj obnovljeni kada se i sam sadr�aj mijenja. [1. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 6.2.
6.3. Osigurajte mogu�nost kori�tenja stranica kada su skripte, minijaturne aplikacije ili ostali programski objekti isklju�eni ili nisu podr�ani. Ako to nije mogu�e, osigurajte ekvivalentnu informaciju na pristupa�nim alternativnim stranicama. Na primjer, osigurajte da hiperveze u skriptama rade i kada su skripte isklju�ene ili nisu podr�ane (npr. ne koristite "javascript" kao cilj hiperveza). Ako nije mogu�e stranicu u�initi korisnom bez skripti, osigurajte tekstualni ekvivalent s NONSCRIPT elementom, koristite tzv. server-side skriptu umjesto korisni�ke skripte ili pak osigurajte alternativnu pristupa�nu stranicu prema provjernoj to�ki 11.4. Vidi i smjernicu 1.
Tehnike za provjernu to�ku 6.3.
6.4. Osigurajte da su rukovoditelji doga�aja (event handlers) skripta i minijaturnih aplikacija neovisni o ulaznim ure�ajima. [2. prioritet]
Vidi i definiciju neovisnosti u ure�ajima.
Tehnike za provjernu to�ku 6.4.
6.5. Osigurajte pristupa�nost dinami�kog sadr�aja ili osigurajte alternativni�prikaz stranice. [2. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite NONFRAMES na kraju svakog skupa okvira. Za neke aplikacije server-side skripte mogu biti pristupa�nije nego one korisni�ke.
Tehnike za provjernu to�ku 6.5.
Smjernica 7. Omogu�ite korisniku nadzor nad animiranim (time-sensitive) promjenama sadr�aja.
Osigurajte da kretanje, titranje i automatsko obnavljanje objekata ili stranica mo�e biti trenuta�no ili potpuno zaustavljeno.
Kretanje teksta mo�e prouzrokovati smetnje da ga osobe s kognitivnim ili vizualnim pote�ko�ama ne mogu pro�itati dovoljno brzo i to�no, a tako�er ometa i ekranske �ita�e.
Sve dok korisni�ki agenti ne osiguraju prikladne mehanizme, autori moraju sami osigurati sljede�e provjerne to�ke.
Provjerne to�ke:
7.1. Dok korisni�ki agenti ne dopuste kontrolu titranja, izbjegavajte ju. [1. prioritet]
Osobe s fotosenzibilnom epilepsijom mogu dobiti napade potaknute bljeskanjem 4-59 titraja u sekundi (Hertz) s vrhuncem osjetljivosti na 60 titraja u sekundi, kao i kod brze promjene iz tamnog u svjetlo (kao stroboskop).
Tehnike za provjernu to�ku 7.1.
7.2. Dok korisni�ki agenti ne dopuste kontrolu titranja, izbjegavajte kori�tenje titranja sadr�aja. [2. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 7.2.
7.3. Dok korisni�ki agenti ne dopuste korisnicima da �zamrznu� sadr�aj koji se kre�e, izbjegavajte svako kretanje na stranicama.[2. prioritet]
Kada stranica sadr�i pokretni sadr�aj, u skriptu ili u minijaturnu aplikaciju uklju�ite mehanizam koji korisnicima dopu�ta da zamrznu kretanje. Kori�tenje stilskog predlo�ka sa skriptom za stvaranje animacije dopu�ta korisnicima da isklju�e ili presko�e taj efekt. Vidi smjernicu 8.
7.4. Dok korisni�ki agenti �ne budu imali mogu�nost zaustavljanja osvje�avanja, ne radite stranice koje se periodi�ki automatski osvje�avaju. [2. prioritet]
Na primjer, u HTML-u ne osvje�avajte stranice automatski sa "http-equiv=refresh" dok korisni�ki agenti ne dopuste korisnicima da isklju�e tu mogu�nost.
Tehnike za provjernu to�ku 7.4
7.5. Dok korisni�ki agenti ne dostignu mogu�nost zaustavljanja automatskog usmjeravanja, ne koristite tekstualno ozna�ivanje za automatsko preusmjeravanje stranica, ve� podesite poslu�itelj za tu svrhu. [2. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 7.5
Primjedba. BLINK i MARQUEE elementi nisu definirani u niti jednoj W3C HTML specifikaciji i ne bi se trebali koristiti. Vidi smjernicu 11.
Smjernica 8. Osigurajte izravan pristup ulo�enim (embedded) korisni�kim su�eljima.
Osigurajte da korisni�ko su�elje slijedi na�ela pristupa�nog dizajna, funkcionalnosti neovisne o ure�aju, operabilnosti tipkovnice, samoglasnosti (selfvoicing), itd.
Kada ulo�eni objekt ima svoje �vlastito su�elje�, ono, kao i su�elje samog preglednika, mora biti pristupa�no. Ako se su�elje ulo�enog objekta ne mo�e u�initi pristupa�nim, osigurajte alternativno rje�enje.
Primjedba. Za najnovije informacije o pristupa�nosti su�elja pogledajte Smjernice za pristupa�nost korisni�kih agenata (User Agent Accesibility Guidelines, [WAI-USERAGENT]) i Smjernice za pristupa�nost autorskih alata (Authorising Tool Accessibility Guidelines, [WAI-AUTOOL]).
Provjerna to�ka:
8.1 Programske elemente, kao �to su skripte i minijaturne aplikacije, u�inite izravno pristupa�nim ili uskladivim s pomo�nim tehnologijama [1. prioritet] ako je funkcionalnost va�na, ina�e [2. prioritet].Vidi smjernicu 6.
Tehnike za provjernu to�ku 8.1
Smjernica 9. Oblikujte stranice koje su neovisne o ure�aju pristupa
Koristite mogu�nosti koje dopu�taju aktiviranje elemenata stranice preko raznih ulaznih jedinica.
Neovisnost o ure�ajima zna�i da korisnik mo�e stupiti u interakciju s korisni�kim agentom ili dokumentom koriste�i se ulaznom (ili izlaznom) jedinicom koju preferira - mi�, tipkovnica, glasovni unos, i sl. Ako se, na primjer, kontrola forme mo�e aktivirati samo pomo�u mi�a ili drugog pokaziva�kog ure�aja, slijepa osoba koja pristupa stranici preko glasovnog ulaza, tipkovnice ili nekog drugog ne-pokaziva�kog ulaznog ure�aja, ne�e je mo�i koristiti.
Primjedba. Osiguravanje tekstualnih ekvivalenata za image map ili za slike koje se koriste kao hiperveze, omogu�uje interakciju s njima bez pokaziva�kog ure�aja. Vidi smjernicu 1.
Stranice koje dopu�taju interakciju preko tipkovnice pristupa�ne su ve�inom i kroz govorno su�elje ili naredbenu liniju.
Provjerne to�ke:
9.1 Omogu�ite image map na strani klijenta umjesto na strani poslu�itelja, osim gdje se regije ne mogu definirati raspolo�ivim geometrijskim oblicima. [1. prioritet]
Vidi smjernicu 1.1, 1.2 i provjernu to�ku 1.5
Tehnike za provjernu to�ku 9.1
9.2 Osigurajte da se svakim elementom koji ima vlastito su�elje mo�e upravljati neovisno o ure�aju pristupa. [2. prioritet].
Vidi definiciju neovisnosti o ure�ajima.
Vidi smjernicu 8.
Tehnike za provjernu to�ku 9.2
9.3 U skriptama specificirajte logi�ke rukovoditelje doga�ajima (logical event handlers) umjesto rukovoditelje doga�ajima ovisnih o ure�ajima (device-dependent event handlers).[2. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 9.3
9.4 Kreirajte logi�ki slijed tabulatora kroz hiperveze, kontrole formi i objekte.[3. prioritet]
Na primjer, u HTML-u specificirajte slijed tabulatora koriste�i se "tab index" atributom ili osigurajte logi�an dizajn stranice.
Tehnike za provjernu to�ku 9.4
9.5 Pobrinite se da va�ne hiperveze (uklju�uju�i i one na image map na klijentovoj strani), kontrole formi i njihove skupine imaju kratice na tipkovnici. [3. prioritet]
Na primjer, u HTML-u, specificirajte kratice koriste�i se "accesskey" atributom.
Tehnike za provjernu to�ku 9.5
Smjernica 10. Koristite pristupa�na rje�enja
Koristite pristupa�na rje�enja kako bi pomo�ne tehnologije i stariji preglednici radili ispravno.
Na primjer, stariji preglednici ne dopu�taju korisnicima pristup okviru za editiranje (editbox). Stariji ekranski �ita�i �itaju povezane hiperveze kao jednu hipervezu zbog �ega je tim aktivnim elementima te�ko ili nemogu�e pristupiti. Isto tako, mijenjanje aktivnog prozora ili otvaranje novih mo�e biti vrlo zbunjuju�e korisnicima koji ne vide �to se dogodilo.
Primjedba. Sljede�e provjerne to�ke vrijede sve dok korisni�ki agenti (�to uklju�uje i pomo�ne tehnologije) ne rije�e ove probleme. One su klasificirane kao �privremene�, �to zna�i da ih Radna skupina za smjernice mre�nog sadr�aja (Web Content Guidelines Working Group) smatra ispravnim i nu�nim za pristupa�nost mre�nih sadr�aja u vrijeme pisanja ovog dokumenta. No, o�ekuje se da �e ove provjerne to�ke biti nepotrebne u budu�nosti kad mre�ne tehnologije osiguraju o�ekivane mogu�nosti i svojstva.
Provjerne to�ke:
10.1 Dok korisni�ki agenti ne uklju�e puni nadzor nad prozorima, ne dopustite automatsko mijenjanje radnog prozora ili pojavljivanje novih bez korisni�kog dopu�tenja. [2. prioritet]
Na primjer, u HTML-u izbjegavate kori�tenje okvira �ija je meta novi prozor.
Tehnike za provjernu to�ku 10.1
10.2 Dok korisni�ki agenti ne po�nu podr�avati eksplicitne asocijacije izme�u oznaka i kontrola forme, za sve kontrole forme s implicitno asociranim oznakama, osigurajte da je oznaka pravilno pozicionirana. [2. prioritet]
Oznaka mora biti u liniji koja prethodi kontroli (sa samo jednom oznakom i kontrolom po liniji) ili neposredno prethoditi svojoj kontroli u istoj liniji (dopu�tena je vi�e nego jedna kontrola/oznaka po liniji).
Vidi smjernicu 12.4
Tehnike za provjernu to�ku 10.2
10.3 Dok korisni�ki agenti (�to uklju�uje i pomo�ne tehnologije) ne budu imali mogu�nost pra�enja tekstova jednih pored drugih (side-by-side), ponudite linearni tekst kao alternativu (na istoj ili nekoj drugoj stranici) za sve tablice koje sla�u (prelomljeni) tekst u paralelne stupce. [3. prioritet]
Primjedba. Pogledajte definiciju linearne tablice. Ova kontrolna to�ka poma�e osobama s korisni�kih agentima (kao �to su neki ekranski �ita�i) koji ne mogu upravljati blokovima teksta predstavljenim jednih pored drugih; ova kontrolna to�ka ne bi trebala sprije�iti autore od kori�tenja tablica za prikaz tabli�nog sadr�aja.
10.4 Dok korisni�ki agenti ne budu imali mogu�nost upravljanja praznim kontrolama, koristite zadane vrijednosti i tzv. place-holding znakove u okvirima za editiranje i podru�jima s tekstom. [3. prioritet]
Na primjer, u HTML-u, u�inite ovo za TEXTAREA i INPUT.
Tehnike za provjernu to�ku 10.4
10.5 Dok korisni�ki agenti (�to uklju�uje i pomo�ne tehnologije) ne budu imali mogu�nost odvojenog prikazivanja pojedinih susjednih hiperveza, izme�u susjednih hiperveza uklju�ite znakove (okru�ene razmacima) koji sami nisu hiperveza. [3. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 10.5
Smjernica 11. Koristite W3C tehnologije i smjernice.
Koristite W3C (prema specifikacijama) i pratite smjernice za pristupa�nost. Kada nije mogu�e koristiti W3C tehnologije ili kada to rezultira neprihvatljivim rje�enjima, osigurajte jednakovrijednu pristupa�nu alternativu.
W3C tehnologije (npr. HTML, CSS, itd.) predla�u postoje�e smjernice iz nekoliko razloga.
� W3C tehnologija uklju�uje ulo�ene (built-in) pristupa�ne mogu�nosti.
� W3C specifikacije prolaze ranu recenziju kako bi se osiguralo da problemi oko pristupa�nosti budu razmotreni u fazi oblikovanja
� W3C specifikacije razvijene su u otvorenom, industrijski koncenzualnom procesu.
Mnogi ne-W3C formati (npr. pdf, shockwave) zahtijevaju za rad sa svojim dokumentima posebnu aplikaciju. Ovi formati �esto se ne mogu pregledavati uz pomo� standardnih korisni�kih agenata (�to uklju�uje i pomo�ne tehnologije). Izbjegavanje nestandardnih i ne-W3C mogu�nosti (elemenata, atributa, ekstenzija) u�init �e stranice pristupa�nije ve�em broju korisnika s raznolikim hardverom i softverom. Kada se nepristupa�ne tehnologije moraju koristiti, potrebno je osigurati ekvivalentne pristupa�ne sadr�aje. I kad se prihvate W3C tehnologije, moraju se koristiti u skladu sa smjernicama o pristupa�nosti sadr�aja. Rabite li nove tehnologije, osigurajte prikladni prikaz. Vidi smjernicu 6.
Primjedba. Konvertiranje dokumenata (pdf, postscript, itd.) u W3C jezike za ozna�ivanje ne stvara uvijek pristupa�an dokument. Stoga, provjerite pristupa�nost i mogu�nost kori�tenja svake stranice nakon konverzije (vidi dio o provjeri ispravnosti). Bude li prilikom konverzije problema, potrebno je stranice preurediti sve dok se njihov izvorni prikaz prikladno ne predo�i, ili osigurati HTML, tj. tekstualnu verziju.
Provjerna to�ka:
11.1 Koristite najnovije dostupne i prikladne W3C tehnologije. [2. prioritet]
Za informacije o tome kako prona�i najnovije W3C specifikacije i [WAI-UA-SUPPORT] o podr�ci korisni�kih elemenata za najnovije W3C tehnologije pogledaj Popis referenci.[2. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 11.1
11.2 Izbjegavajte zastarjele W3C tehnologije [2. prioritet].
Na primjer, HTML-u ne koristite zastarjeli FONT element, ve� umjesto toga koristite stilske predlo�ke (npr. "Font" atribut u CSS-u).
Tehnike za provjernu to�ku 11.2
11.3. Osigurajte informacije na na�in da korisnici mogu primati dokumente prema njihovom izboru (jezik, vrsta sadr�aja itd.) [3. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 11.3
11.4 Ako ni nakon najboljih poku�aja ne mo�ete stvoriti pristupa�nu stranicu, napravite hipervezu na alternativnu stranicu koja koristi W3C tehnologije, koja je pristupa�na, ima ekvivalentne informacije ili funkcionalnost, te koja se osvje�ava jednako �esto kao i nepristupa�na (izvorna) stranica [1. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 11.4
Primjedba. Autori bi se trebali poslu�iti alternativnim stranicama samo kad druga rje�enja ne uspiju jer se one uglavnom a�uriraju rje�e od onih izvornih. Zastarjela stranica mo�e biti jednako frustriraju�a kao i ona nepristupa�na jer su u oba slu�aja informacije s izvorne stranice nedostupne. Pri automatskom generiranju alternativnih stranica a�uriranje mo�e biti �e��e, no autori sadr�aja jo� uvijek moraju paziti da generirane stranice imaju smisla i da korisnici mogu upravljati siteom tako da prate hiperveze na izvornim i alternativnim stranicama, ili oboje. Prije nego �to pribjegnete alternativnim stranicama, ponovno razmotrite dizajn originalne stranice.
Smjernica 12. Osigurajte informacije o kontekstu i orijentaciji
Osigurajte informacije o kontekstu i orijentaciji kako bi korisnici lak�e razumjeli slo�ene stranice ili elemente.
Grupiranje elemenata i davanje kontekstualnih informacija o vezama me�u elemenatima mo�e biti korisno svim korisnicima. Dijelovi stranice mogu biti te�ki za interpretaciju osobama s kognitivnim i vizualnim pote�ko�ama.
Provjerne to�ke:
12.1 Naslovite svaki okvir radi identifikacije i navigacije. [1. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite "title" atribut FRAME elemenata.
Tehnike za provjernu to�ku 12.1
12.2 Opi�ite svrhu okvira i u kakvom su me�usobnom odnosu ako to nije o�ito iz samog naslova. [2. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite "longdesc" ili opisnu hipervezu.
Tehnike za provjernu to�ku 12.2
12.3 Podijelite velike blokove informacija na lak�e shvatljive dijelove kada je to prikladno i prirodno. [2. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite OPTGROUP da bi grupirali OPTION elemente unutar SELECT-a; grupirajte kontrole formi sa FILLSET i LEGEND; koristite ugnije��ene (nested) liste kada su prikladne, te zaglavlja za strukturiranje dokumenata itd. Vidi smjernicu 3.
Tehnike za provjernu to�ku 12.3
12.4 Dovedite naslove u eksplicitnu vezu s njihovim kontrolama. [2. prioritet]
Na primjer, u HTML-u koristite LABEL i "FOR" atribut.
Tehnike za provjernu to�ku 12.4
Smjernica 13. Osigurajte jasne navigacijske mehanizme
Osigurajte jasne i trajne navigacijske mehanizme - informaciju o orijentaciji, navigacijsku traku, plan stranica (site map) i dr. u cilju br�eg pronala�enja potrebnih podataka.
Jasni i dosljedni navigacijski mehanizmi va�ni su osobama s kognitivnim pote�ko�ama ili sljepo�om, a od pomo�i su svim korisnicima.
Provjerne to�ke:
13.1 Jasno definirajte odredi�te svake hiperveze [2. prioritet]
Tekst hiperveze trebao bi biti dovoljno jasan kad se �ita izvan konteksta, bilo odvojeno bilo kao dio niza hiperveza. Tekst hiperveze isto bi tako trebao biti sa�et.
Na primjer, u HTML-u napi�ite "informacija o hipervezi 4.3" umjesto "klikni/pritisni ovdje". Uz jasan tekst hiperveze autori sadr�aja mogu jo� vi�e pojasniti odredi�te hiperveze s informativnim naslovom hiperveze (npr. u HTML-u "title" atribut)
Tehnike za provjernu to�ku 13.1
13.2 Navedite metapodatke kako biste dodali semanti�ke informacije o stranicama i siteu. [2. prioritet] Koristite RDF ([RDF 2]) da biste pru�ili informaciju o autoru dokumenta, vrsti sadr�aja i dr.
Primjedba. Neki HTML korisni�ki agenti mogu izgraditi navigacijske alate iz relacija dokumenata opisanim elementom HTML LINK i atributima "REL" ili "REV" (npr., REL="next", REL="previous", REL= " index", itd.)
Vidi provjernu to�ku 13.5
Tehnike za provjernu to�ku 13.3
13.4 Navigacijske mehanizme koristite dosljedno [2. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 13.4
13.5 Osigurajte navigacijske trake da biste istaknuli i osigurali pristup navigacijskom mehanizmu [3. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 13.5
13.6 Grupirajte srodne hiperveze, identificirajte ih (za korisni�ke agente) i osigurajte na�in da se zaobi�u. [3. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 13.6
13.7 Ako postoji opcija pretra�ivanja, omogu�ite razli�ite vrste pretra�ivanja za razli�ite razine vje�tina i potreba. [3. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 13.7
13.8 Stavite zna�ajnije informacije na po�etak paragrafa, popisa i sl. [3. prioritet]
Primjedba. Ovo se naj�e��e naziva �trpanje naprijed� (front-loading) i posebno poma�e ljudima koji pristupaju informacijama uz pomo� serijskih ure�aja kao �to su sintetizeri govora.
Tehnike za provjernu to�ku 13.8
13.9 Osigurajte informacije o skupnim dokumentima (oni koji uklju�uju vi�e stranica). [3. prioritet]
Na primjer, u HTML-u specificirajte skupove dokumenata s LINK elementom i "rev" atributima. Drugi na�in za stvaranje skupa je izgradnjom arhive (zip, ter i gzip, stuffit, itd.) koja sadr�ava vi�e stranica.
Primjedba. Osobama koje sporo pretra�uju offline obrada mo�e u�tedjeti dosta novca.
Tehnike za provjernu to�ku 13.9
13.10 Osigurajte na�ine da se presko�i ASCII umjetnost koja sadr�i vi�e redaka. [3. prioritet]
Vidi kontrolnu to�ku 1.1 i primjer ASCII umjetnosti u rje�niku pojmova.
Tehnike za provjernu to�ku 13.10
Smjernica 14. Osigurajte da su dokumenti jasni i jednostavni.
Osigurajte da su dokumenti jasni i jednostavni kako bi ih se bolje shvatilo.
Dosljedan raspored stranice, prepoznatljiva grafika i lako razumljiv jezik poma�u svim korisnicima, a posebno ljudima s kognitivnim pote�ko�ama ili slabostima u �itanju. (Ipak, osigurajte da slike imaju tekstualni ekvivalent.)
Kori�tenje jasnog i jednostavnog jezika unaprje�uje u�inkovitu komunikaciju. Tako�er, koristi i osobama �iji je materinji jezik druga�iji od Va�eg, te onima koji komuniciraju znakovnim jezikom.
Provjerne to�ke:
14.1 Koristite najjasniji jezik koji je prikladan za sadr�aj stranica. [1. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 14.1
14.2 Zamijenite tekst s grafi�kim ili zvu�nim prikazom kada �e to pridonijeti razumijevanju. [3. prioritet] Vidi smjernicu 1.
Tehnike za provjernu to�ku 14.2
14.3 Stvorite dosljedan stil prikaza.[3. prioritet]
Tehnike za provjernu to�ku 14.3
Dodatak A. -- Provjera pristupa�nosti
Provjerite pristupa�nost automatskim alatima, te prosudbom drugih osoba. Automatske metode uglavnom su brze i prakti�ne, ali ne mogu prepoznati sve probleme. Druge osobe pomo�i �e u osiguravanju jasno�e jezika i jednostavne navigacije.
Po�nite koristiti metode provjere pristupa�nosti u najranijim fazama razvoja. Problemi pristupa�nosti koji se rano uo�e najlak�e se mogu ispraviti i izbje�i.
Slijedi nekoliko temeljnih metoda za provjeru pristupa�nosti (o njima se vi�e raspravljalo u dijelu o provjeri pristupa�nosti u Tehnikama).
1. Upotrijebite automatski alat za provjeru pristupa�nosti i alat za automatsku provjeru ispravnosti preglednika. Primijetite da softverski alati ne uo�avaju sve probleme pristupa�nosti kao �to su jasno�a opisa hiperveze, upotrebljivost tekstualnih ekvivalenata, itd.
2. Provjerite ispravnost sintakse (HTML, XML itd.)
3. Provjerite ispravnost stilskog predlo�ka (npr. CSS)
4. Upotrijebite tekstualni preglednikili emulator.
5. Upotrijebite vi�e grafi�kih preglednika i to:
� sa snimljenim zvukom i grafikom
� bez usnimljene grafike
� bez usnimljenog zvuka
� bez mi�a
� bez usnimljenih okvira, skripti, stilskih predlo�aka, minijaturnih aplikacija.
6. Upotrijebite nekoliko starijih i novijih preglednika.
7. Koristite samoglasovni (self-voicing) preglednik, ekranske �ita�e, softversko poja�alo zvuka itd.
8. Koristite automatsku pravopisnu provjeru. Osoba koja �ita stranicu sa sintetizatorom govora mo�da ne�e uspjeti odgonetnuti pogre�no napisanu rije�. Pazite na gramatiku.
9. Recenzirajte dokument na jasno�u i jednostavnost. Statistike �itljivosti, kao one koje generiraju neki programi za obradu teksta, mogu biti korisni indikatori. Jo� je bolje pitati iskusnu osobu za jasno�u i jednostavnost napisanog sadr�aja. Oni isto tako mogu prepoznati potencijalno osjetljive kulturolo�ke i druge probleme koji bi se mogli pojaviti uslijed kori�tenja jezika i ikona.
10. Kontaktirajte ljude s tjelesnim o�te�enjima i posebnim potrebama da recenziraju dokumente jer bi mogli dati vrijedne informacije o pristupa�nosti i korisnosti sadr�aja.
Dodatak B. -- Rje�nik pojmova
ASCII umjetnost (ASCII art)
ASCII umjetnost odnosi se na stvaranje slika koriste�i se tekstualnim znakovima i simbolima, npr. :-) �smje�ko� (smiley). Postoji i ASCII lik koji prikazuje odnos izme�u frekvencije bljeska i fotokonvulzivne reakcije kod pacijenata sa zatvorenim i otvorenim o�ima [presko�i ASCII lik, opis grafikona].
Autor sadr�aja (content developer)
Autor mre�nih sadr�aja ili dizajner sitea.
Autorski alat (authoring tool)
HTML editori, alati za konverziju dokumenata i alati koji iz baza podataka generiraju mre�ni sadr�aj su sve alati za izradu Mre�nih stranica. Za informacije o razvijanju pristupa�nih alata vidi Smjernice za pristupa�nost autorskog alata ([WAI-AUTOOLS]).
Braille
Brailleovo pismo koristi se sa �est to�aka u razli�itim uzorcima koji prikazuju slova i brojke koje mogu �itati slijepi koriste�i se jagodicama prstiju. Rije� accessible na Brailleovom pismu izgleda ovako:
Brailleov redak (Braille display) podi�e ili spu�ta uzorke to�aka na elektroni�kom ure�aju, naj�e��e ra�unalu. Rezultat je jedan redak Brailleovog pisma koji se mo�e mijenjati. Postoje�i Brailleovi redci mogu prikazivati od jednog polja (�est ili osam to�aka) do osamdeset polja; ve�ina ima izme�u 12 i 20 polja .
Dinami�ki HTML (Dynamic HTML)
DHTML je marketin�ki termin, a odnosi se na skupinu standarda kao �to su HTML, stilski predlo�ci, modeli objekta dokumenta [DOM1] i skriptiranje. Ipak, ne postoji W3C specifikacija koja slu�beno definira DHTML. Ve�ina smjernica mo�e se primijeniti na aplikacije koje koriste DHTML, a sljede�e su smjernice usmjerene na probleme vezane uz skriptiranje i stilske predlo�ke: smjernica 1, 3, 6, 7 i 9.
Dok korisni�ki agenti ... (until user agents...)
Ve�ina smjernica zahtijeva od autora sadr�aja da osigura pristupa�ne stranice. Ipak, postoje elementi pristupa�nosti koje bi bolje rije�ili korisni�ki agenti (uklju�uju�i i�pomo�ne tehnologije). U vrijeme pisanja ovog dokumenta ne osiguravaju svi korisni�ki agenti i pomo�ne tehnologije tra�enu pristupa�nost (npr. neki korisni�ki agenti ne dopu�taju isklju�ivanje titraju�eg sadr�aja, dok se neki ekranski �ita�i te�ko snalaze s tablicama). Provjerne to�ke koje sadr�avaju izraz "Dok korisni�ki agenti..." zahtijevaju od autora sadr�aja da osiguraju dodatnu podr�ku za pristupa�nost dok ve�ina dostupnih korisni�kih agenata ne uklju�e neophodne mogu�nosti pristupa�nosti.
Primjedba. Na W3C WAI stranicama ([WAI-UA-SUPPORT]) nalaze se informacije o pristupa�nosti mre�nih sadr�aja koje podr�avaju korisni�ki agenti. Poti�emo autore da provjeravaju ovu stranicu radi novih obavijesti.
Ekranski �ita� (screen reader)
Softver koji korisniku naglas �ita sadr�aj na zaslonu. Uglavnom ga koriste slijepe osobe. Valja napomenuti da ekranski �ita�i mogu pro�itati samo ispisani tekst, ali ne i slikani.
Ekransko pove�alo (screen magnifier)
Softverski program koji pove�ava dio zaslona. Uglavnom ga koriste osobe slabijeg vida.
Ekvivalent (equivalent)
Sadr�aj je ekvivalentan drugom kad oba ispunjavaju potpuno istu funkciju ili svrhu prilikom prikazivanja korisniku. U kontekstu ovog dokumenta, ekvivalent mora ispuniti potpuno istu funkciju osobi s posebnim potrebama (barem koliko je to mogu�e s obzirom na vrstu posebne potrebe i stanje tehnologije) kao �to glavni sadr�aj ispunjava osobi bez posebnih potreba. Npr. tekst �puni mjesec" mo�e davati istu informaciju kao i slika punog mjeseca. Imajmo na umu da je ekvivalentna informacija usmjerena na ispunjavanje iste funkcije. Ako je slika dio hiperveze, a razumijevanje slike je bitno za poga�anje odredi�ta hiperveze, tada ekvivalent mora tako�er davati korisnicima i podatak o odredi�tu hiperveze.
Osiguravanje ekvivalentne informacije jedan je od osnovnih na�ina na koji autori mogu svoje dokumente u�initi pristupa�nim ljudima s posebnim potrebama.
Ekvivalent mo�e i opisati sadr�aj (npr. kako on izgleda ili zvu�i). Primjerice, da bi korisnici mogli razumjeti informaciju prikazanu slo�enim grafikonom, autor bi trebao opisati vizualnu informaciju iz grafikona. Budu�i da se tekstualni sadr�aj korisnicima mo�e prikazati kao sintetizirani govor, vizualno prikazan tekst, te uz pomo� Brailleovog pisma, ove smjernice zahtijevaju tekstualni ekvivalent za grafi�ke i auditivne informacije. Tekstualni ekvivalenti moraju biti pisani tako da prenose sav bitan sadr�aj. Ne-tekstualni ekvivalent (npr. zvu�ni opis, vizualni prikazi, video osobe koja pri�a pri�u koriste�i se znakovnim jezikom, itd.) isto tako pobolj�ava pristupa�nost za osobe koje ne mogu pristupiti vizualnim informacijama ili pisanom tekstu, �to uklju�uje i osobe s kognitivnim pote�ko�ama, sljepo�om, gluho�om i pote�ko�ama pri u�enju. Ekvivalentna informacija mo�e se dati na razne na�ine: putem atributa (npr. tekstualna vrijednost "alt" atributa u HTML-u i SMIL-u), kao dio sadr�aja elementa (npr. OBJECT u HTML-u), kao dio teksta dokumenta ili preko dokumenta vezanog hipervezom (npr. odre�enog "longdesc" atributom u HTML-u ili opisnom hipervezom). Ovisno o slo�enosti ekvivalenta, ponekad je neophodno kombinirati tehnike (npr. koristiti "alt" za skra�eni sadr�aj starim �itateljima, "longdesc" za hipervezu za detaljniju informaciju novim �itateljima). Detalje o tome kako i kada davati ekvivalentne informacije vidi u Tehnikama.
Tekstualni izvod je tekstualni ekvivalent auditivne informacije koja uklju�uje izgovorene rije�i i neizgovorene zvukove kao �to su zvu�ni efekti. Podnaslov (titl) je sinkroniziran tekstualni izvod auditivnog zapisa ili video prezentacije. On je naj�e��e prikazan tako �to je dodan na video, a poma�e osobama sa slu�nim o�te�enjem i svakome tko ne mo�e �uti auditivni zapis (npr. u bu�nim uvjetima). Usporedni tekstualni izvod kombinira podnaslove s tekstualnim opisima video informacija (opisi glumaca, govora tijela i promjena scena). Ovi ekvivalenti slu�e slijepima, gluhima i osobama koje nemaju tehni�ku mogu�nost gledanja filmova, animacija, itd. Isto tako, ovakve informacije postaju dostupne pregledni�kim mehanizmima.
Jedan primjer ne-tekstualnog ekvivalenta je zvu�ni opis glavnih elemenata. Opis je ili prije snimljen ljudski glas ili sintetizirani glas (snimljen ili generiran za vrijeme prikazivanja). Zvu�ni opis je sinkroniziran s audio zapisom i obi�no se javlja za vrijeme neutralnih pauza. Zvu�ni opis uklju�uje informaciju o akcijama, govoru tijela, grafici i promjeni scena.
Element (element)
Ovaj dokument koristi termin "element" u strogom SGML zna�enju kao sintakti�ku tvorevinu, kao logi�ku tvorevinu (zaglavlje ili lista), te op�enito za ozna�ivanje sadr�aja (video ili zvuka). Drugo zna�enje nagla�ava da bi se smjernica nastala zbog HTML-a mogla lako primijeniti na drugi jezik za ozna�avanje. Primijetite da neki (SGML) elementi imaju sadr�aj koji se prikazuje (npr. P, LI, ili TABLE elementi u HTML-u), neki su zamijenjeni vanjskim sadr�ajem (npr. IMG), a oni koji utje�u na procesiranje (npr. STYLE i SCRIPT) uzrokuju da informacija bude procesirana kao stilski predlo�ak ili SCRIPT ENGINE. Element koji uzrokuje da tekstualni znakovi budu dio dokumenta zove se tekstualni element.
Kompatibilnost s prethodnim (backword compatibility)
Dizajn koji nastavlja raditi sa starijim ina�icama jezika, programa, itd.
Korisni�ki agent (user agent)
Softver za pristup mre�nom sadr�aju �to uklju�uje grafi�ke, tekstualne i glasovne preglednike, mobilne telefone i softverske tehnologije kao �to su ekranski �ita�i i pove�ala, te softver za prepoznavanje glasa.
Linearizirana tablica (linearised table)
Postupak prikazivanja tablice gdje sadr�aji polja postaju nizovi odlomaka. Odlomci �e se pojaviti u istom redoslijedu kao polja definirana u izvornom dokumenta. Polja bi trebala imati smisla kada se �itaju po redu i trebala bi uklju�ivati strukturalne elemente (koji stvaraju odlomke, zaglavlja, liste itd.)
Image map
Slika koja je podijeljena u regije kojima su pridodane akcije. Pritisak mi�em na aktivnu regiju uzrokovat �e akciju.
Kada korisnik odabere aktivnu regiju na image map, na klijentovoj strani korisni�ki agent prepoznaje aktiviranu regiju i prati hipervezu povezanu s njom. Pritiskom na aktivnu regiju image mape na klijentovoj strani �alje koordinate mjesta pritiska poslu�itelju koji onda izvodi akciju. Autori sadr�aja mogu image mapu u�initi korisni�ki pristupa�nom tako �to u�ine pristup regijama image mape neovisnim o ure�ajima. Image map sa strane klijenta dopu�ta korisni�kom agentu da daje neposrednu povratnu informaciju o tome da li je korisnikov pokaziva� iznad aktivne regije ili nije.
Minijaturna aplikacija (applet)
Potprogram uba�en u internetsku stranicu.
Navigacijski mehanizam (navigational mechanism)
Navigacijski mehanizam odnosi se na bilo koju metodu kojom korisnik mo�e upravljati mre�nim stranicama.
Neki tipi�ni mehanizmi jesu:
Navigacijska traka
Navigacijska traka je skup hiperveza na najva�nije dijelove dokumenta ili mre�nih stranica.
Mapa lokacije
Mapa lokacije je globalni pregled organizacije stranica.
Sadr�aj
Sadr�aj je popis (s hipervezama) najbitnijih dijelova dokumenta.
Neovisnost o ure�ajima (device independant)
Korisnici moraju biti u mogu�nosti stupiti u interakciju s korisni�kim agentom (i dokumentom koji prikazuje) koriste�i se podr�anim ulaznim i izlaznim ure�ajima po vlastitom izboru i prema vlastitim potrebama. Ulazni ure�aji mogu biti pokaziva�ki ure�aji, tipkovnice, Brailleovi ure�aji, mikrofoni i sl. Izlazni ure�aji mogu biti monitori, Brailleovi ure�aji i sintetizatori govora. Primijetite da "podr�ka za neovisnost o ure�ajima" ne zna�i da korisni�ki agenti moraju podr�avati svaki ulazni ili izlazni ure�aj.
Korisni�ki agenti bi trebali ponuditi razli�ite ulazne i izlazne mehanizme za ure�aje koje podr�avaju. Tako ako korisni�ki agent podr�ava tipkovnicu i mi�, korisnici bi trebali biti u mogu�nosti stupiti u interakciju sa svim ponu�enim, koriste�i se ili tipkovnicom ili mi�em.
Osobno digitalno pomagalo (personal digital assistant, PDA)
PDA je mali, prijenosni ra�unalni ure�aj. Ve�ina PDA-ova koristi se za vo�enje osobnih podataka kao �to su kalendari, kontakti i elektroni�ka po�ta. PDA je naj�e��e ure�aj s malim zaslonom koji stane u ruku.
Pomo�na tehnologija (assistive technology)
Hardver ili softver posebno oblikovan kao pomo� za osobe s posebnim potrebama u izvr�avanju svakodnevnih aktivnosti. Pomo�na tehnologija uklju�uje kolica, strojeve za �itanje, ure�aje za hvatanje, itd. U podru�ju mre�ne pristupa�nosti naj�e��e softverske pomo�ne tehnologije uklju�uju ekranske �ita�e i pove�ala, sintetizatore govora i softver za glasovni unos, a koje �esto rade zajedno s preglednicima s grafi�kom radnom povr�inom (izme�u ostalima i korisni�kim agentima). Hardverske pomo�ne tehnologije uklju�uju alternativne tipkovnice i pokaziva�ke ure�aje.
Prirodni jezik (natural language)
Govor, pismo ili znakovni ljudski jezik kao �to su hrvatski, japanski, engleski i Braille. Na prirodni jezik sadr�aja mo�e se ukazati "lang" atributom u HTML-u. ([HTML40], sekcija 8.1] i "xml:lang" atributom u XML-u ([XML], sekcija 2.12).
Pristupa�an (accessible)
Sadr�aj je pristupa�an kad ga mo�e koristiti netko s posebnim potrebama.
Slika (picture)
Grafi�ka prezentacija.
Stilski predlo�ak (style sheet)
Stilski predlo�ak je skup postavki koji odre�uje prikaz dokumenta. Predlo�ci stranica mogu imati tri razli�ita podrijetla: mogu ih napisati osobe koje stvaraju sadr�aj, mogu ih stvoriti korisnici ili mogu biti ulo�eni u korisni�ke agente. U CSS-u ([CSS]), interakcija izme�u osobe koja osigurava sadr�aj, korisnika i stilskog predlo�ka korisni�kog agenta, zove se kaskada.
Obilje�avanje prikaza (presentation markup) je obilje�avanje koje posti�e stilisti�ki (a ne strukturni) u�inak kao �to su B ili I elementi u HTML-u. Primijetite da se STRONG i EM elementi ne smatraju elementima za obilje�avanje jer prenose informaciju koja je neovisna o odre�enom fontu.
Struktura, prikaz i sadr�aj dokumenta (document content, structure and presentation)
Sadr�aj dokumenta odnosi se na ono �to se u njemu govori prirodnim jezikom, slikama, zvukovima, animacijom, itd. Struktura dokumenta je na�in na koji je on logi�ki organiziran (po poglavljima, s uvodom i sadr�ajem). Element (npr. P, STRONG, BLOCKQUOTE u HTML-u) koji specificira strukturu dokumenta zove se strukturalni element.
Prikaz dokumenta je na�in na koji je dokument predstavljen (npr. kao da je tiskan, kao dvodimenzionalna grafi�ka prezentacija, kao tekst, sintetizirani govor, Braille, itd.). Element koji odre�uje prikaz dokumenta (npr. B, FONT, CENTER) zove se prikazni element.
Razmislite, na primjer, o zaglavlju dokumenta. Sadr�aj zaglavlja je ono �to se u zaglavlju navodi. U HTML-u zaglavlje je strukturalni element ozna�en, na primjer, H2 elementom. Naposljetku, prikaz zaglavlja mogao bi biti masno otisnuti blok teksta u margini, centrirani redak teksta, naslov izgovoren odre�enim stilom itd.
Tabelarna informacija (Tabular information)
Kada se tablice koriste za prikaz logi�kih odnosa me�u podacima, ta se informacija zove �tabelarna informacija�, a tablice �tablice podataka�. Odnosi koji su izra�eni tablicom mogu se prikazati vizualno (obi�no u dvodimenzionalnoj mre�i), zvu�no i slu�no (npr. prije polja s informacijom o zaglavlju) ili u drugim formatima.
Tekst hiperveze (link text)
Prikazani tekstualni sadr�aj hiperveze.
Va�no
Informacija u dokumentu va�na je ako je razumijevanje te informacije bitno za razumijevanje dokumenta.
Zastarjeli (deprecated)
Zastarjeli element ili atribut je onaj koji iz uporabe istiskuju novije tvorevine. Zastarjeli elementi mogu postati neupotrebljivi u budu�im ina�icama HTML-a. Popis HTML elemenata i atributa u Tehnikama pokazuje koji su elementi ili atributi zastarjeli u HTML-u 4.0. Autori bi trebali izbjegavati kori�tenje zastarjelih elemenata i atributa. Korisni�ki agenti bi ih trebali nastaviti podr�avati radi uskladivosti s prethodnim.